contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalabHaïti
Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalab
Haïti
  • 08 Janvye 2025
  • | 1

Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalab

Ayiti se ti peyi sa a nan Karayib la kote prèske tout istwa li fèt ak gwo atwositè ak yon gwo aksyon plis pase fabule, ke yon gwoup gason te dwe akonpli pou pwòp siviv yo. Peyi a te fèt nan kè yon istwa rezistans, avèk enpòtans gwo e san parèy nan kèk aspè, ki ka rakonte ak fyète bay rès mond lan.

Istwa Ayiti kapab reveye nan nenpòt moun, gwo santiman kont nenpòt fòm enjistis, avèk pouvwa pou enspire revolt moun ki pi fèb kont nenpòt tandans kriminèl enjistis. Nan sans sa a, li ta bon pou konsidere Ayiti kòm yon gwo peyi, si nou konsidere richès istwa li. Si peyi a pase nan kèk moman difisil nan kèk pati nan tan lontan li epi li gen yon prezan ki gen tach nwa sou kèk nan seksyon li yo, li rete malgre tout bagay peyi Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe ak Alexandre Pétion (pè panamerikalis). Epi sitou, yon peyi ki gen yon istwa rich, kapab rivalize ak pi rich istwa nan mond lan.

Rive Kristòf Kolon

Rive Kristòf Kolon sou zile Hispaniola a koresponn avèk aterisaj barbaris ak jinozid nan lavi pèp endijèn yo ki te esansyèlman vivan ak lapè, sa te konstitye divès kominote amerendyen yo ki te abite kontinan Ameriken an avan 1492. Rejim bèt kolonyalis franse yo, apre Trete Ryswick an 1697 ki te cede pati lwès Hispaniola bay yo, se yon pwen nwa nan pati sa a nan istwa Ayiti. Paske kolon franse yo gen gwo responsablite nan komès esklavaj. Se yo menm ki te premye deside ale nan Afrik, pran moun nwa, epi pote yo nan chan esklavaj Saint-Domingue. Chans sa yo, kote moun nwa yo te sibi pi gran tòti nan epòk sa a, kote tout abominasyon te genyen sou tout bagay. Li enpòtan tou pou note ke Endijèn yo, ki pa t kapab sipòte barbaris inuman esklavaj la, te premye viktim sistèm malveyan sa a. Se pou ranplase yo ke moun nwa yo te rive sou kontinan Ameriken an, paske yo te sibi yon jinozid ke kolon ewopeyen yo te komèt.

HaïtiHaïti

Rezistans Toussaint ak triomf Dessalines

Revolisyon Ayisyen an, ki te abouti nan viktwa glorieuz 1804, te genyen kèk non enpòtan nan tèt li kòm lidè. Pami yo, nou ka site Makandal, Bookman. Men, jenyo Toussaint Louverture, ansanm avèk siksè Dessalines, te korone gwo non sa yo nan pi bèl fason. An efè, malgre Toussaint Louverture mouri an Frans avan viktwa ayisyen 1804, li te yon prekursè Revolisyon Ayisyen an, pandan li te rete yon non ke mond lan renmen asosye ak jenyo militè. Dessalines, pou pati li, te konplete eritaj Toussaint nan karisma li, lidèchip li ak pragmatis li pou triomf libète ak lavi nan Saint-Domingue. Li pote flanm libète a sou tè ki te istorikman pote san moun nwa, kote barbaris ak salte ki pi vye nan limanite te enstale sou yon peryòd tan konsa. Sa a fè referans a 400 an esklavaj ke yon ras gason te komèt sou lòt pati nan limanite a ki sanble avèk yo, malgre kèk ti diferans.

HaïtiHaïti

Jwaye 1ye janvye 1804

Apre gwo triomf Vertières, apre plizyè deseni lit, mas esklav yo ki te soufri anba pye chenn ki t ap fòse yo viv nan barbaris esklavaj la, te finalman jwenn triomf e yo te libere tèt yo depi sou doulè yo san parèy. Epi Dessalines, sou tèt yo, te dakò ede lòt peyi nan rejyon an nan bezwen pou lit pou libere yo. Ede premye anperè ayisyen an bay Miranda ka temwaye sou sa. Anplis de sa, Revolisyon Ayisyen an rete pi konplè nan epòk li a. Li te sèl la ki te anti-kolon, anti-rasis e ki te rale yon gwo batay kont wont esklavaj la. San konte lefèt ke Dessalines te deklare ofisyèlman libere tout moun ki te soumèt nan esklavaj ki rive sou rivaj ayisyen yo.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Mark Davson

Somos una empresa de inversión financiera que busca empresas o individuos en quienes invertir.
Tenga en cuenta que nuestra empresa invierte en empresas o individuos que necesitan capital para iniciar cualquier tipo de negocio o proyecto.
Nuestra inversión financiera en un préstamo a corto plazo es de $ 10,000,000.00 USD a $ 100,000,000.00 USD.
Nuestra inversión en préstamos a largo plazo es de $ 100,000,000.00 USD a $ 500,000,000.00 USD y más.
Ofrecemos préstamos a individuos en el rango de $ 10,000.00 USD a $ 50,000,000.00 USD.
Nuestra tasa de interés de préstamo es del 2% y la duración del reembolso del préstamo varía de 1 año a 35 años. duración.
Ahora nuestra empresa también está buscando una persona que pueda ser nuestro representante de la empresa en su país.
Si está interesado en ser representante de nuestra empresa en su país, contáctenos a través de los siguientes correos electrónicos: markdavsonfinancialloanfirm@gmail.com
Correo electrónico: markdavsonfinancialloanservice@gmail.com
Correo electrónico: markdavsonloanfirm@hotmail.com

Gracias
Director Ejecutivo Rev. Mark Davson
MARK DAVSON FINANCIAL LOAN FIRM
Reino Unido, Inglaterra (RU)
Correo electrónico: markdavsonfinancialloanfirm@gmail.com
Correo electrónico: markdavsonfinancialloanservice@gmail.com
Correo electrónico: markdavsonloanfirm@hotmail.com
WhatsApp: +447300935913
WhatsApp: +447405992232
Sitio web: https://markdavsonfinancialloanfirm.com/

02 Fevriye 2025 | 05:08:43 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik Latin

Jacmel se yon vil ki sitiye sou kòt sid Ayiti, plis presizeman nan depatman sidès la. Jiska jounen jodi a, vil la se yon kote ki renome pou achitekti kolonyal li ki byen prezève ak pou richès patrimwàn istorik li, ansanm ak karnaval li, youn nan pi popilè nan Karayib la. Jacmel se youn nan pi ansyen vil Ayiti. Gen kèk istoryen ki di ke li te egziste depi tan Tainyo, premye moun ki te abite zile a, ki te viv la depi avan Kristòf Kolon ak kolon li yo rive an 1492. Anvan li te vin Jacmel, vil sa a nan sidès Ayiti te rele Yakimel. Chanjman non Jacmel te fèt pa fransè yo pandan yo te kolonyalize pati lwès zile Espanyòl la. Pandan ane yo, Jacmel te tounen yon vil kote viv byen melanje ak bèlte lanmè a, nan kè vizitè li yo. Yo viv nati a an plen, epi lanmè a rete yon sous lajwa pandan tout jounen an. Jacmel ofri tout sa a, anplis pase li ki gloriye li kòm yon kote kle nan gwo istwa Ayiti. Avèk cham inik li, Jacmel se youn nan vil ayisyèn ki ka kite yon mak sou moun. Nan ane 50 ak 60 yo, jiska kòmansman ane 80 yo, Jacmel te youn nan destinasyon touristik ki pi popilè nan Karayib la akoz repitasyon li kòm yon vil ki gen bèlte ak gras natirèl ki pa t’ san rezon. Pandan tan sa yo, kòt Jacmel la te akeyi bato de kwazyè chaje ak tourist ki te vini soti nan tout kwen nan mond lan. Epi se tou pandan tan sa yo, ke Jacmel te youn nan vil ki te pi aktif nan komès nan Ayiti, youn nan vil ki te pi pwospè ekonomikman nan peyi a, sitou paske de gwo afluk tourist ki te vizite li regilyèman.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.