contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik LatinHaïti
Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik Latin
Haïti
  • 31 Janvye 2025
  • | 2

Jacmel:vil ayisyèn ki gen istwa ki lye ak liberasyon Amerik Latin

Jacmel se yon vil ki sitiye sou kòt sid Ayiti, plis presizeman nan depatman sidès la. Jiska jounen jodi a, vil la se yon kote ki renome pou achitekti kolonyal li ki byen prezève ak pou richès patrimwàn istorik li, ansanm ak karnaval li, youn nan pi popilè nan Karayib la.

Jacmel se youn nan pi ansyen vil Ayiti. Gen kèk istoryen ki di ke li te egziste depi tan Tainyo, premye moun ki te abite zile a, ki te viv la depi avan Kristòf Kolon ak kolon li yo rive an 1492. Anvan li te vin Jacmel, vil sa a nan sidès Ayiti te rele Yakimel. Chanjman non Jacmel te fèt pa fransè yo pandan yo te kolonyalize pati lwès zile Espanyòl la.

Pandan ane yo, Jacmel te tounen yon vil kote viv byen melanje ak bèlte lanmè a, nan kè vizitè li yo. Yo viv nati a an plen, epi lanmè a rete yon sous lajwa pandan tout jounen an. Jacmel ofri tout sa a, anplis pase li ki gloriye li kòm yon kote kle nan gwo istwa Ayiti. Avèk cham inik li, Jacmel se youn nan vil ayisyèn ki ka kite yon mak sou moun.

Nan ane 50 ak 60 yo, jiska kòmansman ane 80 yo, Jacmel te youn nan destinasyon touristik ki pi popilè nan Karayib la akoz repitasyon li kòm yon vil ki gen bèlte ak gras natirèl ki pa t’ san rezon. Pandan tan sa yo, kòt Jacmel la te akeyi bato de kwazyè chaje ak tourist ki te vini soti nan tout kwen nan mond lan. Epi se tou pandan tan sa yo, ke Jacmel te youn nan vil ki te pi aktif nan komès nan Ayiti, youn nan vil ki te pi pwospè ekonomikman nan peyi a, sitou paske de gwo afluk tourist ki te vizite li regilyèman.

HaïtiHaïti

Yon vil make pa istwa

Sou plan istorik, Jacmel se konnen pou lagè fratikid ayisyen li ki te opozé sòlda Toussaint Louverture, ki te dirije lame nwa a, ak sòlda chèf mulat Rigaud. Men, sa istwa ap sonje pi plis sou vil solèy la sa a se ke Jacmel te vil ayisyèn ki te akeyi gwo lidè Ameriken di Sid tankou Miranda ak Simón Bolívar. An efè, yo te rankontre Dessalines, papa nasyon ayisyèn nan, ak Alexandre Pétion, premye prezidan Ayiti, nan Jacmel. Objektif yo se te pou jwenn yon èd imans nan men jèn nasyon Ayiti ki te fèk libere a, yon tè ki te swaf vizyon ak rèv libète pou tout pèp sou latè.

Jodi a, menm si Jacmel tou afekte pa gwo kriz ki ap travèse peyi Ayiti, li toujou kenbe estati li kòm yon vil ak fasad bèl anpil, ak yon bèlte ki klere anba solèy la, kote li bon viv. Se youn nan ti vil ayisyèn kote karnaval la toujou renome pou richès ak dispèsyon koulè cho li yo, anplis cham san parèy li.

Resan vizit Prezidan Kolonbyen Gustavo Petro nan Jacmel, nan mwa janvye 2025 la, se yon gwo rapèl pou tout mond lan sou enpòtans Jacmel nan liberasyon Amerik Latin. Se yon apèl enpòtan, paske istwa se yon zouti ki bay sans ki dwe afekte prezan an. Rapèl sa a dwe pouse sitwayen nan pifò peyi Amerik Latin pou vin vizite vil sa a nan Ayiti, paske li pote nan li yon pati nan istwa yo.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti: “Kanbiz Toupatou”, nouvo jwèt Katkat Games la ap disponib nan yon ti tan!

Depi kèk tan, enjenyè Certil Rémy te anonse avèk antouzyasm lage nouvo jwèt li a, kounye a yo te rele ofisyèlman "Kanbiz Toupatou". Detay sou jwèt enteresan sa a disponib kounye a sou sit entènèt ofisyèl Katkat Games: https://www.katkatgame.com/. Lè w plonje nan jwèt sa a, w ap antre nan yon vwayaj kiltirèl ak gastronomik atravè trezò Karayib la, sitou sa ki ann Ayiti. Eksplore kilti rich la, plonje tèt ou nan yon mond nan plezi natif natal gastronomik epi dekouvri asyèt tradisyonèl ak bon gou nan chak rejyon. Avanti sa a pwomèt yo dwe ekstraòdinè, ofri yon imèsyon san parèy nan trezò yo nan Ayiti. Soti nan Les Anglais rive nan La Tortue, chak vil travèse pral ofri pwòp defi gastronomik li yo, osi byen ke posiblite pou debloke souvni inik. Kolekte yo tout pou déblotché nouvo destinasyon epi kontinye avanti kaptivan sa a. Nan "Kanbiz Toupatou", w ap gen opòtinite tou pou w viv yon eksperyans touris inik nan kolekte kat souvni ki reprezante zansèt yo ak sit pi popilè ann Ayiti. Chak kat jeyografik pral pote ou pi pre metriz gastronomik epi pèmèt ou déblotché nouvo komin ekskiz. Likino ak Amarah pral de karaktè prensipal nan jwèt la, epi w ap oblije chwazi youn nan yo kòm yon gid pou avanti sa a gastronomik atravè diferan etap yo nan cuisine ayisyen an. Avèk plis pase 167 nivo enteresan pou déblotché, jwèt sa a ofri yon gwo defi pou vin yon mèt nan kilti ayisyen an. Kolekte souvni, pèfeksyone konpetans gastronomik ou epi pataje kreyasyon ou yo ak mond lan! Ou ka envite zanmi w tou pou yo rantre nan ou nan avanti gastronomik sa a, echanje souvni ak pataje konsèy. Prepare pou yon eksperyans eksepsyonèl nan lari trè aktif ak kilti vibran an Ayiti. Malgre ke jwèt la poko te lanse, ou ka deja rezève plas ou lè w ajoute adrès imel ou sou sit entènèt ofisyèl Katkat Games la. Ou pral pami premye moun ki enfòme lè li disponib pou telechaje. Pa rate opòtinite sa a pou w dekouvri Ayiti atravè "Kanbiz Toupatou", nouvo jwèt enteresan Certil Rémy ak ekip Katkat Games la. Avèk sit istorik li yo, atraksyon touris, cuisine bon gou, plaj ki nan syèl la ak kilti vibran, Ayiti ap tann ou pou yon avanti inoubliyab nan bijou sa a nan Zantiy yo.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.