contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.Ayiti
23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.
Ayiti
  • 23 Out 2024
  • | 0

23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.

Chak ane 23 out, mond lan reyini ansanm pou komemore Jounen Entènasyonal pou Komès esklav ak abolisyon li a, yon inisyativ UNESCO te lanse an 1998. Jounen souvni sa a dedye a trajedi komès esklav la ak abolisyon an. esklavaj, yon epizòd nwa nan istwa lemonn ki kontinye eklere konsyans yo. Sepandan, nan kè istwa sa a se yon evènman revolisyonè ki chanje kou limanite a: inirèksyon esklav nan Sendomeng, ke yo rele jodi a Repiblik Ayiti.

HaïtiHaïti

Revolisyon Sendomeng la: Kòmansman Fen Esklavaj la

Nan lannwit 22-23 out 1791, nan Sendomeng, yon soulèvman esklav ta make kòmansman fen pou youn nan sistèm opresyon ki pi brital nan listwa. Sou lidèchip lidè tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, ak lòt pèsonalite senbolik, mesye sa yo ak fi sa yo te defye enjistis ak detèminasyon san konsyans. Revòlt yo, kouraj ak dezespere, se te pwen depa nan yon seri evènman ki te mennen nan abolisyon esklavaj la non sèlman nan koloni franse yo, men tou nan tout mond lan.

HaïtiHaïti

Ayiti: Premye Repiblik Nwa Endepandan

Wòl Ayiti nan abolisyon esklavaj pa ka souzèstime. Apre plis pase dis ane nan batay feròs, esklav Sendomeng non sèlman te rive jwenn libète yo, men tou te fonde, an 1804, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan. Triyonf sa a pou Ayiti te voye ond chok atravè anpi kolonyal yo, sa ki te souke fondasyon komès esklav la. Lendepandans Ayiti vin tounen yon senbòl rezistans ak emansipasyon pou pèp oprime atravè lemond.

HaïtiHaïti

Eritaj Inivèsèl Revolisyon Ayisyen an

Enpak Ayiti te santi pi lwen pase fwontyè li yo. Revolisyon ayisyen an te enspire mouvman abolisyonis nan Amerik di Nò ak Ewòp, ranfòse ka pou abolisyon esklavaj la. Li te tou simen laperèz nan mitan pwopriyetè esklav nan koloni yo, akselere efò pou mete fen nan pratik iniman sa a. Viktwa esklav ayisyen yo te montre ke aspirasyon pou libète ak diyite moun pa t kapab siprime, menm pa fòs ki pi opresyon yo.

HaïtiHaïti

Yon Komemorasyon Mondyal: Ayiti nan Onè

Premye komemorasyon Jounen Entènasyonal Souvni Komès Esklav ak Abolisyon li te fèt ann Ayiti an 1998, kòm rekonesans wòl desizif peyi sa a te jwe nan abolisyon esklavaj la. Jounen sa a se yon opòtinite pou rann omaj ewo ayisyen yo ki, atravè lit yo ak sakrifis yo, te poze fondasyon yon limanite ki pi jis e ki pi egalite. Li fè pati tou pwojè entèkiltirèl UNESCO, “Wout moun ki esklav yo”, ki vize pou ankouraje refleksyon pataje sou kòz ak konsekans komès esklav la.

HaïtiHaïti

Devwa memwa ak angajman pou lavni

Jodi a, pandan n ap komemore Jounen Entènasyonal sa a, li pi enpòtan pase tout tan pou nou sonje wòl pyonye Ayiti nan batay kont esklavaj la. Revolisyon ayisyen an raple nou ke batay pou libète ak jistis se inivèsèl ak etènèl. Li anseye nou ke, menm an fas advèsite ki pi akablan, lespri imen an ka triyonfe sou opresyon.

Nan onore memwa viktim komès esklav yo ak konbatan ayisyen yo, nou dwe pran angajman tou pou kontinye batay yo pou aboli definitivman tout fòm eksplwatasyon moun. Se pou eritaj sa a enspire jenerasyon kap vini yo pou yo bati yon mond kote egalite, diyite, ak jistis yo pa ideyal byen lwen ankò, men reyalite tanjib pou tout moun.

Sous: https://www.unesco.org/fr/days/slave-trade-remembrance

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti / Pot’iwa Pizza

Depi 2015, Pot’iwa Pizza konkeri kè ak boujyon gou moun ki rete Pòtoprens, kapital peyi Dayiti. Te fonde pa vizyonè Jude Vaillant ak Rock André, Pot’iwa pizza vin tounen yon vrè icon gastronomi lè li ofri yon espesyalite inik: pitza aran fimen. Kreyasyon gastronomik sa a fè reviv nostalji timoun nan mitan anpil ayisyen, ki make kòmansman yon avanti gastronomik eksepsyonèl. Non konpayi an menm, "Pot’iwa", se yon omaj bay rejyon ayisyen yo kote fondatè li yo te fèt. Jude Vaillant, orijinèlman nan rejyon "Iwa", ak konplis li Rock André, natif natal "Potino", te ini orijin yo pou kreye yon konpayi ki annamoni fusion tradisyon ak inovasyon. Malgre defi sosyo-ekonomik ki ponctue lavi chak jou ayisyen an, Pot’iwa Pizza pran angajman pou li toujou amelyore sèvis li yo. Detèminasyon san konsyans sa a te mennen nan ouvèti yon dezyèm branch nan konpayi an, fwa sa a nan vil Okap, nan nò peyi a. Moun ki rete nan rejyon sa a kounye a gen privilèj pou yo goute pitza aran pi popilè, ki te deja rezève pou moun ki rete nan Pòtoprens. Konsyan de enpòtans ki genyen nan pwoteje eritaj gastronomik li yo, konpayi an te pran yon desizyon estratejik nan depoze yon patant nan peyi Etazini pou pwoteje espesyalite li yo: pitza aran. Jude Vaillant, CEO nan konpayi an, pataje vizyon li dèyè chwa aran an: "An Ayiti, anfans nou te balanse pa yon gou patikilye, prezan nan anpil asyèt tradisyonèl yo. Nou deside pote gou sa a nan yon plat anblèm tankou pitza, nan kreye yon eksperyans gastronomik inik." Pot’iwa Pizza enkòpore pasyon, nostalji ak pèseverans Ayisyen pou cuisine tradisyonèl yo. Li se yon istwa nan gou ak siksè ki kontinye sedui palè atravè mond lan. Pou moun ki vle goute bon gou pitza aran sa a, ale nan Pot’iwa Pizza, ki chita 26 boulva Okap, oswa kontakte yo nan +509-47-30-9090. Epi pou fanatik ki abite nan Miami, USA, Pot’iwa Pizza disponib tou nan 12485 NE 6th CT, North Miami, FL 33161. Pou kòmande, rele 305-456-5152. Epitou eksplore eksperyans immersion Pot’iwa Pizza atravè smartphone ou oswa kas reyalite vityèl ou, epi plonje nan meni ki bay dlo nan bouch yo lè w vizite lyen sa a: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/bar- -restoran/ayiti--pot-iwa-pizza--virtual-tour/9.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.