contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.Ayiti
23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.
Ayiti
  • 23 Out 2024
  • | 0

23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.

Chak ane 23 out, mond lan reyini ansanm pou komemore Jounen Entènasyonal pou Komès esklav ak abolisyon li a, yon inisyativ UNESCO te lanse an 1998. Jounen souvni sa a dedye a trajedi komès esklav la ak abolisyon an. esklavaj, yon epizòd nwa nan istwa lemonn ki kontinye eklere konsyans yo. Sepandan, nan kè istwa sa a se yon evènman revolisyonè ki chanje kou limanite a: inirèksyon esklav nan Sendomeng, ke yo rele jodi a Repiblik Ayiti.

HaïtiHaïti

Revolisyon Sendomeng la: Kòmansman Fen Esklavaj la

Nan lannwit 22-23 out 1791, nan Sendomeng, yon soulèvman esklav ta make kòmansman fen pou youn nan sistèm opresyon ki pi brital nan listwa. Sou lidèchip lidè tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, ak lòt pèsonalite senbolik, mesye sa yo ak fi sa yo te defye enjistis ak detèminasyon san konsyans. Revòlt yo, kouraj ak dezespere, se te pwen depa nan yon seri evènman ki te mennen nan abolisyon esklavaj la non sèlman nan koloni franse yo, men tou nan tout mond lan.

HaïtiHaïti

Ayiti: Premye Repiblik Nwa Endepandan

Wòl Ayiti nan abolisyon esklavaj pa ka souzèstime. Apre plis pase dis ane nan batay feròs, esklav Sendomeng non sèlman te rive jwenn libète yo, men tou te fonde, an 1804, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan. Triyonf sa a pou Ayiti te voye ond chok atravè anpi kolonyal yo, sa ki te souke fondasyon komès esklav la. Lendepandans Ayiti vin tounen yon senbòl rezistans ak emansipasyon pou pèp oprime atravè lemond.

HaïtiHaïti

Eritaj Inivèsèl Revolisyon Ayisyen an

Enpak Ayiti te santi pi lwen pase fwontyè li yo. Revolisyon ayisyen an te enspire mouvman abolisyonis nan Amerik di Nò ak Ewòp, ranfòse ka pou abolisyon esklavaj la. Li te tou simen laperèz nan mitan pwopriyetè esklav nan koloni yo, akselere efò pou mete fen nan pratik iniman sa a. Viktwa esklav ayisyen yo te montre ke aspirasyon pou libète ak diyite moun pa t kapab siprime, menm pa fòs ki pi opresyon yo.

Ayiti, espas rèv.

Ant rèv ak reyalite ayisyen an: Yon apèl pou inite ak aksyon Anpil gason te reve gwo pou Ayiti. Tousen Louvèti ak Jean Jacques Dessalines se egzanp. Malgre ke men envizib dechire, twal sosyal peyi a te toujou konsidere kòm pi gwo pwojè moun lèt yo te mete an mouvman. Jiska lè sa a, istwa peyi DAyiti rete e rete pou ayisyen espas ki pi apwopwiye pou rèv ak pwopoze libète total e total. Vrèmanvre, Tousen Louvèti te fè rèv amelyore anpil esklav yo. Desalin, bò kote l, te sakrifye tèt li pou endepandans zile nou an (Ayiti-Sen-Domeng). Apre liberasyon nou anba men franse yo, mesye lèt yo te oblije pran lòt chemen pou pwoteje diyite peyi a. Sitiyasyon sa a te montre yon lòt fòm revolisyon tankou powèt lekòl patriyotis la ak patizan tankou: Louis Joseph Janvier, Anténor Firmin, Demesvar Délorme ak Jenerasyon wonn ak Fernand Hibbert, Georges Sylvain tou lekòl endijèn ak Jean Price Mars, Jacques Stephen. Alexis, Roussan Camille elatriye... ki eksprime mekontantman yo nan vide lank. Lè w dekri oswa pentire sitiyasyon peyi a. Plizyè ane ki te premye vin ansent ak Lè sa a, te fèt lide nan bay peyi a souverènte li, pwòp bicolor li, lame li, elatriye li pa t ’fasil epi yo pa t’ kontinye konsa. Ayiti bezwen pou le moman moun rèv, gason ki renmen peyi yo, men ki pa richès peyi sa, moun ki renmen bonè peyi yo, men ki pa malè li yo, gason ki gen pwojè solid, men ki pa espesyalis nan masak yo sèlman enterese nan pòch yo, pito pou kontantman de-ton nou yo, mesye ki dwe goumen kont koripsyon, kont gaspiyaj, kont men envizib etranje yo, kont fòm sa a nan administrasyon piblik ki vize sèlman yon ti gwoup moun nan la. peyi nan detriman popilasyon an, fòm ensekirite sa a ke leta te planifye, sa yo rele boujwazi yo, pouvwa ekonomik ki soti aletranje tankou: Lafrans, USA, Kanada, Brezil. q~Ayiti an 1979 ak tout pouvwa. Yo di Maître Fevry te deklare: Rèv Ayiti pa ka sipòte, ni aksepte solisyon enpwovize ~q. Rèv ayisyen an dwe toujou yon efò ekip. Yon ekip gason ki gen konpetans, vizyon, bon volonte, refleksyon ak meditasyon. q~ Gason ki ka plase enterè pèsonèl yo ak enterè prive yo pase enterè piblik yo. Gason ki vle fè yon nouvo demaraj pou reyalize rèv Jean Jacques Dessalines ak sa Henri Christophe ki te vize ke ayisyen pa anvye okenn lòt peyi nan mond lan pou tout ayisyen ka kontan nan pwòp peyi yo , te chante pwofesè. Lesly Saint Roc Manigat.~q Ayiti cheri nou an, ki te yon fwa pèl Zantiy yo, pa prezan ankò jodi a. Pou sa nou mande tout Ayisyen: timoun, jèn, granmoun ak granmoun, se pou nou mete tèt nou ansanm bra nou, fòs nou, vwa nou ak tout sa nou te kapab fè pou libere peyi nou renmen anpil Ayiti Chérie. Ann chanje reyalite nou ansanm! Viv Ayiti, viv libète lemonn antye.

HaïtiHaïti

Yon Komemorasyon Mondyal: Ayiti nan Onè

Premye komemorasyon Jounen Entènasyonal Souvni Komès Esklav ak Abolisyon li te fèt ann Ayiti an 1998, kòm rekonesans wòl desizif peyi sa a te jwe nan abolisyon esklavaj la. Jounen sa a se yon opòtinite pou rann omaj ewo ayisyen yo ki, atravè lit yo ak sakrifis yo, te poze fondasyon yon limanite ki pi jis e ki pi egalite. Li fè pati tou pwojè entèkiltirèl UNESCO, “Wout moun ki esklav yo”, ki vize pou ankouraje refleksyon pataje sou kòz ak konsekans komès esklav la.

HaïtiHaïti

Devwa memwa ak angajman pou lavni

Jodi a, pandan n ap komemore Jounen Entènasyonal sa a, li pi enpòtan pase tout tan pou nou sonje wòl pyonye Ayiti nan batay kont esklavaj la. Revolisyon ayisyen an raple nou ke batay pou libète ak jistis se inivèsèl ak etènèl. Li anseye nou ke, menm an fas advèsite ki pi akablan, lespri imen an ka triyonfe sou opresyon.

Nan onore memwa viktim komès esklav yo ak konbatan ayisyen yo, nou dwe pran angajman tou pou kontinye batay yo pou aboli definitivman tout fòm eksplwatasyon moun. Se pou eritaj sa a enspire jenerasyon kap vini yo pou yo bati yon mond kote egalite, diyite, ak jistis yo pa ideyal byen lwen ankò, men reyalite tanjib pou tout moun.

Sous: https://www.unesco.org/fr/days/slave-trade-remembrance

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.