contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.Ayiti
23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.
Ayiti
  • 23 Out 2024
  • | 0

23 out : Jounen Souvni komès esklav ak abolisyon li - Ayiti, Poto Libète.

Chak ane 23 out, mond lan reyini ansanm pou komemore Jounen Entènasyonal pou Komès esklav ak abolisyon li a, yon inisyativ UNESCO te lanse an 1998. Jounen souvni sa a dedye a trajedi komès esklav la ak abolisyon an. esklavaj, yon epizòd nwa nan istwa lemonn ki kontinye eklere konsyans yo. Sepandan, nan kè istwa sa a se yon evènman revolisyonè ki chanje kou limanite a: inirèksyon esklav nan Sendomeng, ke yo rele jodi a Repiblik Ayiti.

HaïtiHaïti

Revolisyon Sendomeng la: Kòmansman Fen Esklavaj la

Nan lannwit 22-23 out 1791, nan Sendomeng, yon soulèvman esklav ta make kòmansman fen pou youn nan sistèm opresyon ki pi brital nan listwa. Sou lidèchip lidè tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, ak lòt pèsonalite senbolik, mesye sa yo ak fi sa yo te defye enjistis ak detèminasyon san konsyans. Revòlt yo, kouraj ak dezespere, se te pwen depa nan yon seri evènman ki te mennen nan abolisyon esklavaj la non sèlman nan koloni franse yo, men tou nan tout mond lan.

HaïtiHaïti

Ayiti: Premye Repiblik Nwa Endepandan

Wòl Ayiti nan abolisyon esklavaj pa ka souzèstime. Apre plis pase dis ane nan batay feròs, esklav Sendomeng non sèlman te rive jwenn libète yo, men tou te fonde, an 1804, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan. Triyonf sa a pou Ayiti te voye ond chok atravè anpi kolonyal yo, sa ki te souke fondasyon komès esklav la. Lendepandans Ayiti vin tounen yon senbòl rezistans ak emansipasyon pou pèp oprime atravè lemond.

HaïtiHaïti

Eritaj Inivèsèl Revolisyon Ayisyen an

Enpak Ayiti te santi pi lwen pase fwontyè li yo. Revolisyon ayisyen an te enspire mouvman abolisyonis nan Amerik di Nò ak Ewòp, ranfòse ka pou abolisyon esklavaj la. Li te tou simen laperèz nan mitan pwopriyetè esklav nan koloni yo, akselere efò pou mete fen nan pratik iniman sa a. Viktwa esklav ayisyen yo te montre ke aspirasyon pou libète ak diyite moun pa t kapab siprime, menm pa fòs ki pi opresyon yo.

HaïtiHaïti

Yon Komemorasyon Mondyal: Ayiti nan Onè

Premye komemorasyon Jounen Entènasyonal Souvni Komès Esklav ak Abolisyon li te fèt ann Ayiti an 1998, kòm rekonesans wòl desizif peyi sa a te jwe nan abolisyon esklavaj la. Jounen sa a se yon opòtinite pou rann omaj ewo ayisyen yo ki, atravè lit yo ak sakrifis yo, te poze fondasyon yon limanite ki pi jis e ki pi egalite. Li fè pati tou pwojè entèkiltirèl UNESCO, “Wout moun ki esklav yo”, ki vize pou ankouraje refleksyon pataje sou kòz ak konsekans komès esklav la.

HaïtiHaïti

Devwa memwa ak angajman pou lavni

Jodi a, pandan n ap komemore Jounen Entènasyonal sa a, li pi enpòtan pase tout tan pou nou sonje wòl pyonye Ayiti nan batay kont esklavaj la. Revolisyon ayisyen an raple nou ke batay pou libète ak jistis se inivèsèl ak etènèl. Li anseye nou ke, menm an fas advèsite ki pi akablan, lespri imen an ka triyonfe sou opresyon.

Nan onore memwa viktim komès esklav yo ak konbatan ayisyen yo, nou dwe pran angajman tou pou kontinye batay yo pou aboli definitivman tout fòm eksplwatasyon moun. Se pou eritaj sa a enspire jenerasyon kap vini yo pou yo bati yon mond kote egalite, diyite, ak jistis yo pa ideyal byen lwen ankò, men reyalite tanjib pou tout moun.

Sous: https://www.unesco.org/fr/days/slave-trade-remembrance

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Planifye vwayaj ou an Ayiti

Ayiti, pèl zantiy yo sitiye nan lwès zile Ispanyola, ofri yon konbinezon kaptivan nan bote natirèl ak istwa rich. Pou yon vwayaj inoubliyab, swiv konsèy sa yo ki gen bon konprann pou planifye sejou ou. b~Rechèch anvan~b Anvan ou kòmanse vwayaj ou a, plonje tèt ou nan kilti rich Ayiti a, istwa kaptivan, cuisine bon gou ak pi gwo atraksyon. Imèsyon anvan sa a pral pèmèt ou fè pi plis nan sejou ou a epi konekte pi fasil ak moun nan lokalite. b~Tan ideyal pou vwayaje~b Klima dou Ayiti pandan tout ane a fè li yon destinasyon touris atiran nenpòt ki lè. Chwa peryòd ou pral depann de preferans ou. Si w pasyone pou fèstivite kiltirèl, pa rate kanaval ayisyen an nan mwa fevriye, yon selebrasyon vibran ki mennen nan karèm. Pou rayisab nan plaj paradi tankou Labadee, La Côte des Arcadins, ak lòt moun, ete ofri yon melanj pafè nan solèy ak tan plezi nan dlo kristal klè. Si espirityalite atire w, 15 Out make fèt Sipozisyon an, yon selebrasyon relijye ki make Vyèj Mari monte nan syèl la. Epi tou 1ye ak 2 novanm yo dedye a Jou Mouri a. Fanmi yo ale nan simityè a pou onore ak dekore tonm moun ki mouri yo, sa ki kreye yon atmosfè ki chaje ak memwa ak tradisyon. Amater istwa yo ka chwazi pou vizite jou fèt nasyonal tankou Jou Endepandans Nasyonal le 1ye janvye, Jou Drapo a 18 me, ak lòt evènman enpòtan. b~Chwa akomodasyon~b Ayiti ofri yon seri opsyon akomodasyon, soti nan otèl deliks ak B&B ki zanmitay fanmi yo. Adapte chwa w yo selon bidjè w ak preferans ou yo, favorize aranjman lokal yo pou yon eksperyans ki pi natif natal. b~Sit Touris ki pa ka rate~b Pami bèl pyè koute chè pou eksplore, dekouvri Majestic Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm eritaj mondyal la, Palè Sans Souci, Pak Nasyonal La Visite, Katedral Milot, Fort Jacques, Ewo Vertières, Bassin Bleu, Saut- Cascade Mathurine, Cave Marie-Jeanne, Kenscoff ak Furcy, ansanm ak Cascade Saut d’Eau. Eksplore tou richès atistik Ayiti atravè mache atizan li yo. b~Manje manje lokal~b Kuizin ayisyen an se yon senfoni gou ekzotik. Asire ou ke ou pran echantiyon asyèt lokal tankou griot ak diri pwa kolan nan mache lokal yo pou yon eksperyans gastronomik natif natal. b~Kilti lokal~b Kilti ayisyen an, enfliyanse pa yon istwa rich, divès ak vibran. Respekte koutim lokal yo, ouvè ak dispoze pou aprann. Chalè ak Ospitalite Ayisyen yo ajoute yon dimansyon inik nan eksperyans ou. b~Mwayen transpò~b Opt pou mwayen modèn transpò tè tankou Capital Coach Line, Transport Chic, Sans-Souci Tours, Le Transporteur, Grand Nord. Pou eksploratè ayeryen, fasilman rezève vòl ou ak Sunrise Airways. Lwe machin tou se yon opsyon pou moun kap chèche yon eksperyans plis prive. b~Lang ak Kominikasyon~b Malgre ke kreyòl ayisyen se lang prensipal la, fransè yo itilize anpil tou. Aprann kèk fraz debaz an kreyòl pou fasilite echanj epi anrichi eksperyans ou. Lè w byen planifye vwayaj ou ann Ayiti, ou louvri tèt ou pou w dekouvri bote natirèl, richès kiltirèl, ak Ospitalite cho bèl bijou Karayib sa a. Prepare w pou w viv yon avanti inik ak memorab ann Ayiti.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.