1. Vizite bèl plaj li yo
Ayiti beni ak bèl plaj li yo. Pami yo Labadee nan Okap, Pointe-Sable nan Port-Salut. Rilaks anba solèy la cho, pran yon plonje nan bèl dlo epi jwi bote natirèl peyi a.
Ayiti, yon bijou nan Karayib la kote istwa, kilti ak lanati rankontre pou kreye yon eksperyans inoubliyab. Kit ou pasyone sou avanti, detant oswa dekouvèt kiltirèl, Ayiti ofri yon varyete aktivite ki pral kaptive kè ou. Men 10 bagay esansyèl pou fè nan peyi paradi sa a.
Ayiti beni ak bèl plaj li yo. Pami yo Labadee nan Okap, Pointe-Sable nan Port-Salut. Rilaks anba solèy la cho, pran yon plonje nan bèl dlo epi jwi bote natirèl peyi a.
Ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj, Citadelle Laferrière a se yon fò enpozan ki sitiye sou tèt yon mòn. Konstwi nan kòmansman 19yèm syèk la pou pwoteje Ayiti kont envazyon, li ofri panoramiques espektakilè sou mòn ki antoure yo ak lanmè Karayib la.
Gastwonomi ayisyen an se yon fizyon bon gou ki gen enfliyans Afriken, fransè. Eseye manje manje tradisyonèl tankou griot, diri ak pwa, oswa soup joumou pou yon eksperyans manje natif natal.
Moun ki renmen randone yo kontan ale nan Kenscoff yo. zòn sa a ofri yon moman kalm san ajitasyon. Sou wout la, dekouvri bèl kaskad dlo ak lòt bèl espas nan peyi a.
Jacmel, yon vil atizay ak kilti, atire vizitè ak lari pave li yo, kay kolore ak galri atizay. Pa rate Kanaval Jakmèl, youn nan pi gwo festival atistik Ayiti, kote lari yo vin vivan ak parad, dans ak kostim ekstravagan.
Zile trankil sa nan sid Ayiti se yon vrè paradi pou divès. Resif koray plen ak lavi maren kolore, bay yon eksperyans plonje inoubliyab. Île-à-Vache se kote ki pafè tou pou detann sou yon plaj izole.
Grotte Marie-Jeanne se youn nan anpil gwòt ki sitiye ann Ayiti. Li te jwe yon wòl enpòtan nan Revolisyon ayisyen an ki te lakòz Ayiti endepandans an 1804. Yo di ke gwòt la te sèvi kòm refij pou esklav rebèl ki te dirije pa jeneral Jean-Jacques Dessalines. Gwòt sa a vin tounen yon senbòl lit pou libète a epi touris ak ayisyen yo souvan vizite l pou komemore istwa sa a.
Yon bèl kote pou vizitè yo detann yo ak mache, li gen yon varyete plant natif natal ak ekzotik epi li jwe yon wòl kle nan konsèvasyon espès ki an danje ak rechèch. sou botanik.
Vodou, ankre nan kilti ayisyen an, selebre atravè dans kaptivan ak rityèl mistik. Ale nan yon pèfòmans dans vodou pou yon eksperyans kiltirèl imèsyon ki ap plonje ou nan espirityalite ayisyen an.
Achte yon souvni siyifikatif pandan w ap eksplore mache atizanal lokal yo. Achte penti vibran, eskilti an bwa, ak atizana inik pou sipòte talan lokal yo epi pote yon pati nan kilti ayisyen an lakay ou.
Ayiti, ak divèsite natirèl li yo, istwa rich ak kilti vibran, ofri vwayajè yo yon eksperyans inik. Kit ou atire plaj ki nan syèl la, mòn majestueux, oswa sèn kiltirèl trè aktif, Ayiti asire w ap sezi ou. S’angajè nan yon avanti inoubliyab nan peyi sa a ki respire lavi ak pasyon.
Facebook : https://www.facebook.com/haitiwonderland
Youtube : https://www.youtube.com/@haitiwonderland
Instagram : https://www.instagram.com/haitiwonderland/
Twitter : https://twitter.com/haitiwonderland
Linkedin : https://www.linkedin.com/in/haitiwonderland/
Vètyè se kote limyè listwa klere fò. Lagè ki te mennen nan endepandans premye repiblik nwa nan mond lan, Ayiti, te dire plizyè deseni. Jean-Jacques Dessalines, ki te pwoklame viktwa a 1ye janvye 1804, te yon gason ki te konnen pwofite entelijanman de yon eritaj trè onorab ke Toussaint Louverture te kite nan tèt batay sa a pou premye libere yon pèp nwa nan Amerik. Batay Vètyè a te fèt nan banlye nò Saint-Domingue, non Ayiti pandan esklavaj, tou pre komin Limbé jodi a. Sou yon lapli ki tonbe fò, melanje labou ak san sòlda libète yo reprezante pa lame endijèn Dessalines, nan dat 18 novanm 1803.
Okap, bijou istorik Ayiti, se lakay yon relik achitekti kaptivan: Fò Pikolèt. Fwansè yo te konstwi nan fen 18tyèm syèk la, enpozan bastion sa a domine avèk majeste bè Okap la, e li temwen boukou listwa ayisyen an ak gwo batay pou endepandans la. Istwa Fò Pikolèt la byen lye ak istwa Ayiti, sitou nan epòk Revolisyon Ayisyen an. Pandan peryòd tumultuous sa a, lè esklav ak afran leve kont opresyon kolonyal, fò a te sèn nan batay sezon ak syèj feròs. Pafwa fòs fransè yo te itilize, pafwa revolisyonè ayisyen yo, Fò Picolet te temwen an silans evènman ki te fòme desten nasyon an. Ki fèt ak yon vizyon estratejik, fò a reprezante achitekti militè epòk li yo. Mi wòch epè li yo, kanon ki pozisyone estratejikman ak pwen de vi ki bay sou Bay la fè li yon bastion inpignable. Non li, Fort Picolet, rann omaj a Jeneral Louis Marie, Marquis de Picolet, gouvènè franse Okap nan fen 18tyèm syèk la. Jodi a, Fort Picolet rete pi plis pase yon senp moniman istorik. Se yon senbòl vivan nan rezistans ak detèminasyon pèp ayisyen an. Vizitè ki moute desann nan kraze li yo ka santi anprent istwa a epi kontanple rès yo nan yon sot pase tumultuous. Soti anlè, yon panoramique sou bè Okap disponib pou yo, ki ofri yon pèspektiv inik sou enpòtans estratejik kote sa a nan istwa maritim Ayiti. Kòm yon poto nan touris ayisyen an, Fort Picolet atire vizitè ki soti toupatou nan mond lan. Aura istorik li yo, konbine avèk bote natirèl anviwònman li yo, fè li yon destinasyon ki dwe wè pou rayisab istwa ak kilti. Plis pase yon atraksyon touris, Fort Picolet se yon temwayaj pikan sou lit san limit pou libète ak richès kiltirèl Ayiti. Pandan tout syèk yo, Fort Picolet te siviv tès tan an, raple tout moun ke libète se yon dwa inaliénable, difisil genyen ak prezève ak anpil atansyon. Nan eksplore ranpa li yo, kontanple kanon an silans li yo, vizitè yo jwenn yo plonje nan istwa a toumante nan Ayiti, yon istwa nan kouraj, rezistans ak espwa. Viv yon eksperyans ekstraòdinè nan vizit vityèl Fò Picolet: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/monuments-histoire/haiti--fort-picolet--visite-virtuelle/14
Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.
LEGACY LEADERSHIP AWARD 2025 ki te òganize pa LEAD-ACADEMY, te mete aksan sou jèn ki angaje nan vil Kafou. Evènman prestijye sa a te rasanble prèske 200 jèn ak anpil aktè lokal pou selebre lidèchip egzanplè nan yon rejyon ki ap fè fas ak anpil defi.
Depi 2014, inisyativ “PRIM POU CHANJMAN” (PPC), Gwoup Konbit òkestre atravè Leaders of Tomorrow, onore jèn ayisyen ekstraòdinè ki fè aksyon remakab pou amelyore kominote yo. Okòmansman yo te rele "CITE SOLEIL PEACE PRIZE" e li te limite a sèlman jèn ki soti nan Site Solèy, pwogram sa a te elaji an 2023 pou l te genyen tout jèn nan peyi a ki gen yon enpak sosyal pozitif. Pou 11yèm edisyon li a, twa jèn lidè yo te rekonpanse pou devouman yo ak enfliyans sosyal yo nan kominote respektif yo.
Peryòd Nwèl ann Ayiti pa sèlman fèt ak chante tradisyonèl yo. Li se tou yon eksplozyon nan gou, ak desè tipik ak bwason ki pran plezi boujon yo gou epi ajoute yon manyen inik nan selebrasyon yo. Dekouvri 10 must-have nan gastronomi ayisyen an pou yon Nwèl otantik ak goumè.
Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.
Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.
Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.
Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.
Bon travay zantray
05 Avril 2024 | 07:43:12 PM