1. Vizite bèl plaj li yo
Ayiti beni ak bèl plaj li yo. Pami yo Labadee nan Okap, Pointe-Sable nan Port-Salut. Rilaks anba solèy la cho, pran yon plonje nan bèl dlo epi jwi bote natirèl peyi a.
Ayiti, yon bijou nan Karayib la kote istwa, kilti ak lanati rankontre pou kreye yon eksperyans inoubliyab. Kit ou pasyone sou avanti, detant oswa dekouvèt kiltirèl, Ayiti ofri yon varyete aktivite ki pral kaptive kè ou. Men 10 bagay esansyèl pou fè nan peyi paradi sa a.
Ayiti beni ak bèl plaj li yo. Pami yo Labadee nan Okap, Pointe-Sable nan Port-Salut. Rilaks anba solèy la cho, pran yon plonje nan bèl dlo epi jwi bote natirèl peyi a.
Ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj, Citadelle Laferrière a se yon fò enpozan ki sitiye sou tèt yon mòn. Konstwi nan kòmansman 19yèm syèk la pou pwoteje Ayiti kont envazyon, li ofri panoramiques espektakilè sou mòn ki antoure yo ak lanmè Karayib la.
Gastwonomi ayisyen an se yon fizyon bon gou ki gen enfliyans Afriken, fransè. Eseye manje manje tradisyonèl tankou griot, diri ak pwa, oswa soup joumou pou yon eksperyans manje natif natal.
Moun ki renmen randone yo kontan ale nan Kenscoff yo. zòn sa a ofri yon moman kalm san ajitasyon. Sou wout la, dekouvri bèl kaskad dlo ak lòt bèl espas nan peyi a.
Jacmel, yon vil atizay ak kilti, atire vizitè ak lari pave li yo, kay kolore ak galri atizay. Pa rate Kanaval Jakmèl, youn nan pi gwo festival atistik Ayiti, kote lari yo vin vivan ak parad, dans ak kostim ekstravagan.
Zile trankil sa nan sid Ayiti se yon vrè paradi pou divès. Resif koray plen ak lavi maren kolore, bay yon eksperyans plonje inoubliyab. Île-à-Vache se kote ki pafè tou pou detann sou yon plaj izole.
Grotte Marie-Jeanne se youn nan anpil gwòt ki sitiye ann Ayiti. Li te jwe yon wòl enpòtan nan Revolisyon ayisyen an ki te lakòz Ayiti endepandans an 1804. Yo di ke gwòt la te sèvi kòm refij pou esklav rebèl ki te dirije pa jeneral Jean-Jacques Dessalines. Gwòt sa a vin tounen yon senbòl lit pou libète a epi touris ak ayisyen yo souvan vizite l pou komemore istwa sa a.
Yon bèl kote pou vizitè yo detann yo ak mache, li gen yon varyete plant natif natal ak ekzotik epi li jwe yon wòl kle nan konsèvasyon espès ki an danje ak rechèch. sou botanik.
Vodou, ankre nan kilti ayisyen an, selebre atravè dans kaptivan ak rityèl mistik. Ale nan yon pèfòmans dans vodou pou yon eksperyans kiltirèl imèsyon ki ap plonje ou nan espirityalite ayisyen an.
Achte yon souvni siyifikatif pandan w ap eksplore mache atizanal lokal yo. Achte penti vibran, eskilti an bwa, ak atizana inik pou sipòte talan lokal yo epi pote yon pati nan kilti ayisyen an lakay ou.
Ayiti, ak divèsite natirèl li yo, istwa rich ak kilti vibran, ofri vwayajè yo yon eksperyans inik. Kit ou atire plaj ki nan syèl la, mòn majestueux, oswa sèn kiltirèl trè aktif, Ayiti asire w ap sezi ou. S’angajè nan yon avanti inoubliyab nan peyi sa a ki respire lavi ak pasyon.
Facebook : https://www.facebook.com/haitiwonderland
Youtube : https://www.youtube.com/@haitiwonderland
Instagram : https://www.instagram.com/haitiwonderland/
Twitter : https://twitter.com/haitiwonderland
Linkedin : https://www.linkedin.com/in/haitiwonderland/
"Lanmou Lanmou" se yon konsèp Gary Chapman devlope, ki dekri diferan fason moun eksprime ak resevwa lanmou. Gen senk lang lanmou prensipal, ki gen ladan Kado ak Zak Sèvis. Si w rekonèt tèt ou nan lang sa yo, men 5 Top asyèt ayisyen ki pafè pou Jou Valentine a. Pare w pou trete patnè w nan yon aswè espesyal!
Nan dat 2 fevriye 2025, yon nouvo inisyativ anfavè otonòm fanm yo te wè limyè ak lanse yon pwogram fòmasyon pou pwofesyon dijital, ki te sipòte pa BIZNISLIFE ak UHDES (Ijans Ayiti pou Devlopman Ekonomik ak Sosyal). Pwojè anbisye sa a gen pou objaktif pou fòme ak sipòte 50 jèn fanm ki soti nan depatman Nippes nan mond dijital la, konsa ofri yo yon pòtay nan pwomès opòtinite pwofesyonèl.
Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.
Apre atak la, ak sant yo nan deplase nan nwit la la nan, 21 jiyè 2024 nan Ganthier; Dimanch sa a, Oktòb 06, 2024, li te yon gwo foul moun gwo konstriksyon ki te baleye nan Saint Jean Marie Vianney, ak kriye, chant "Ann Li Pou N Chanje Gantye". Yo crisscrossed plizyè kwen nan etablisman an ak danse jolivettes yo, nan wotè a nan chanm yo nan lòd yo demontre sa yo. Byen plante dekorasyon, miray rakbwa, nan prezans anpil pwofesyonèl ak notarya; Inisyativ la ki te òganize pa klib la literè ak filozofik nan Galette-Chambon (Clpgach) te pote ansanm plizyè santèn moun ki te vin ankouraje vanyan sòlda jenn ak sichofe yo nan batay. Nou pa t ’atann ke nan mitan an nan yon kriz kwonik, plizyè aspè ki ta tankou yon lit deklanche. Sa a se dezyèm fwa a, lekti te dwat nan Ganthier. Mèsi a Clpgach a, nouvo vanyan sòlda yo- lektè yo te genyen gwo viktwa a, nan bon moman an, kote Gantiens.ses yo te espere nan tout depans yon liberasyon nan vil la.
Sitadèl Laferrière, ki chita majesteman sou tèt mòn vèt yo nan nò Ayiti, kanpe kòm yon senbòl dirab nan rezistans ak grandè nasyon ayisyen an. Moniman istorik enpresyonan sa a se pi plis pase jis yon estrikti wòch; li enkòpore lespri libète ak fyète ki anime pèp ayisyen an.
Festival Djaz Jakmèl la, youn nan evènman kiltirèl ki pi prevwa nan ane a ann Ayiti, retounen an fòs ak 8èm edisyon li. Òganize pa asosyasyon kiltirèl ki gen menm non an, sou direksyon Richecard Cine, prezidan fondatè, festival la ap dewoule 30 avril 2024 nan vil pitorèsk Jakmèl, konnen pou richès eritaj atistik ak kiltirèl li.
Plizyè syèk de sa, nan kè Oseyan Atlantik la, yon zile nan bote kaptivan ak richès enkwayab, yo rele Ispanyola, atire atansyon a nan pwisan nan mond lan. Dekouvri pa Christopher Columbus nan 1492, zile a te vin sant lan nan dezi. Men, pouvwa kolonyal yo poko konnen ke zile a kache nan li yon pèp endommabl. Tainos yo, premye abitan yo, reziste anvayisè a ak lespri libète a. Yo kraze, men lespri san donte yo pèsiste nan van an, sou tè a, epi, anpil pita, nan rèv esklav Afriken ki pral vini yo. Syèk pase e, anba jouk san pitye kolon fransè yo, zile a transfòme nan yon vas jaden kann, kiltive pa men esklav ki soti Lafrik. Gason ak fanm sa yo, depòte kont volonte yo, pote nan yo lespwa yon jou pou yo libere tèt yo, pou yo kase chenn opresyon yo. Epi se rèv sa a, dife sakre sa a, ki pral pete nan yon revòlt tèlman gwo ke li pral make istwa mond lan pou tout tan.
Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.
Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.
Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.
Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.
Bon travay zantray
05 Avril 2024 | 07:43:12 PM