contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Twa jèn lidè onore pou enpak sosyal yo pandan 11yèm edisyon PRIM POU CHANJMANJunior Thermidor, Davidson Beaubrun & Roobens Louis
Twa jèn lidè onore pou enpak sosyal yo pandan 11yèm edisyon PRIM POU CHANJMAN
Junior Thermidor, Davidson Beaubrun & Roobens Louis
  • 27 Jen 2024
  • | 0

Twa jèn lidè onore pou enpak sosyal yo pandan 11yèm edisyon PRIM POU CHANJMAN

Depi 2014, inisyativ “PRIM POU CHANJMAN” (PPC), Gwoup Konbit òkestre atravè Leaders of Tomorrow, onore jèn ayisyen ekstraòdinè ki fè aksyon remakab pou amelyore kominote yo. Okòmansman yo te rele "CITE SOLEIL PEACE PRIZE" e li te limite a sèlman jèn ki soti nan Site Solèy, pwogram sa a te elaji an 2023 pou l te genyen tout jèn nan peyi a ki gen yon enpak sosyal pozitif. Pou 11yèm edisyon li a, twa jèn lidè yo te rekonpanse pou devouman yo ak enfliyans sosyal yo nan kominote respektif yo.

Louino RobillardLouino Robillard

Istwa ak Objektif PRIM POU CHANJMAN

An 2014, nan kè konfli renouvle ant "Haute" ak "Lower" Cité Soleil, Louino "Robi" Robillard, ko-fondatè Solèy Leve, te lanse pri Prim Solèy Leve. Inisyativ sa a te vize ankouraje ak rekonèt jèn lidè pwomèt ki, malgre defi yo, te mobilize pou pote chanjman pozitif. Prim lan gen twa objektif prensipal:

1. Asire ke jèn yo onore konprann ke moun rekonèt yo pou aksyon yo
2. Enspire lòt jèn yo pou yo swiv chemen ganyan yo.
3. Konbat stigmatizasyon Site Solèy la. Estereyotip jèn yo nan Site Solèy se ke yo se kriminèl oswa gangster, ke yo pa gen anpil pou kontribye nan sosyete a. Prim sa a se te yon fason pou mete aksan sou jèn ki defye estereyotip sa a epi mete aksan sou ke jèn yo nan Site Solèy gen kontribisyon pou yo fè non sèlman nan katye yo, men ann Ayiti an jeneral.

Kritè seleksyon yo

Chak ane, 4 a 5 jèn yo chwazi nan plizyè kandida selon kritè:

- Moun/òganizasyon an dwe viv oswa travay aktivman ann Ayiti.
- Moun/òganizasyon an dwe yon modèl pozitif pou lòt jèn yo.
- Travay moun/oganizasyon sa a dwe gen yon enpak pozitif nan kominote a.
- Travay moun/òganizasyon sa a dwe yon egzanp kolaborasyon ak patisipasyon, nan lespri konbit.
- Moun/òganizasyon an dwe resevwa asistans ekstèn, men aktivite yo onore yo dwe baze sitou sou resous ak byen lokal yo.
- Moun sa a pa ta dwe yon lidè deja "siksè" ki byen konnen pou travay yo. Li ta dwe yon lidè ke kèk moun konnen sou, men ki fè travay pozitif ke tout moun ta dwe konnen sou.
- Travay sa a dwe dire omwen de ane epi reflete valè lapè ak chanjman sosyal.
- Moun/òganizasyon an pa dwe patisipe aktivman nan kanpay politik.

Ganyan yo pou ane 2024 la

Ane sa a, twa jèn yo te distenge:

Roobens LouisRoobens Louis

- Roobens Louis, Fondatè ANN KREYE

ANN KREYE se yon platfòm ki dedye a fòmasyon ak sipò pou kreyasyon ak jesyon biznis. Misyon yo se enspire ak fòme anpil jèn pou ede yo lanse pwojè ki gen konesans solid ak estrateji efikas. VIzyon yo se kontribye nan aparisyon plizyè milye konpayi ak startup ann Ayiti, ak objektif anbisye pou kreye omwen 1000 konpayi nan 10 ane.

Davidson BeaubrunDavidson Beaubrun

- Davidson Beaubrun, Manadjè Pwogram Baskètbòl pou Ankadre Lajenès

Baskètbòl pou Ankadre Lajenès (BAL) se yon òganizasyon san bi likratif ki sèvi ak baskètbòl kòm zouti edikasyon ak konsèy pou jèn ayisyen. Anplis baskètbòl, BAL ofri aktivite edikatif ak kiltirèl ki vize pou devlope totalman talan ak kapasite jèn yo. Pwogram nan fonksyone nan katye defavorize Sit Solèy ak Matisan nan Pòtoprens.

Junior ThermidorJunior Thermidor

- Junior Thermidor, Direktè Egzekitif IMPACT-E

IMPACT-E se yon òganizasyon sosyal ki fè kanpay pou enklizyon chak timoun ak jèn moun nan pwosesis devlopman lokal la, nan pwomosyon edikasyon ak sitwayènte aktif. Òganizasyon an espesyalize nan sipòte pwojè solidarite, edikasyon pou tout moun, ak devlopman lokal ak anviwònman an, konvenki ke devlopman depann otan sou sipò imen ak enfrastrikti.

Prim Pou ChanjmanPrim Pou Chanjman

Rekonesans ak sipò

Onore yo anjeneral resevwa yon plak prim nan yon seremoni piblik pou rekonèt kontribisyon yo. Malgre ke pa gen okenn pri lajan kach, pafwa moun ak òganizasyon jenere bay ganyan yo kado pratik (tankou zouti oswa bous detid pou klas angle) pou ede yo kontinye ak ranfòse travay yo. Rekonesans piblik ak sipò konkrè sa a vize ankouraje jèn lidè yo pèsevere nan efò yo pou amelyore kominote yo.

Yon enpak dirab

Louino Robillard, inisyatè PPC, kontan wè inisyativ sa a rekonèt plis pase yon douzèn jèn ki gen enpak nan kominote yo. Li espere ke prim sa a pral kontinye motive jèn yo patisipe nan amelyore anviwònman yo. Òganizatè yo kontan ak siksè pwogram nan epi ankouraje lòt jèn ayisyen patisipe.

Avèk PRIM POU CHANJMAN, espwa ak optimis briye atravè reyalizasyon jèn lidè sa yo, ki enspire tout yon jenerasyon pou kontribiye pozitivman nan sosyete ayisyen an.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Haïti et son Rôle Pionnier dans l’Abolition de l’Esclavage Mondial

Pandan plizyè syèk, enstitisyon esklavaj la fè nwa istwa imen, kite dèyè yon eritaj doulè, opresyon ak lit pou libète. Sepandan, nan istwa fè nwa sa a, yon nasyon kanpe pou kouraj li ak detèminasyon li pou kraze chenn opresyon yo: Ayiti. Sitiye nan Karayib la, Ayiti te jwe yon wòl pyonye nan abolisyon esklavaj la, mete fondasyon pou batay pou libète ak egalite atravè lemond. Istwa esklavaj ann Ayiti remonte depi lè Ewopeyen yo te rive sou zile a, yo te rele Sendomeng, nan 15yèm syèk la. Kolon franse yo te byen vit te etabli yon ekonomi ki baze sou pwodiksyon sik ak kafe, yo te eksplwate anpil milyon esklav Afriken yo te depòte yo pou yo travay nan plantasyon yo. Sepandan, sistèm brital sa a te lakòz yon gwo rezistans nan men esklav, ki gen batay pou libète finalman mennen nan youn nan revolisyon ki pi enpòtan nan listwa. An 1791, anba lidèchip figi emblématiques tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines ak Henri Christophe, esklav ayisyen leve kont moun k ap opresè yo nan yon rebelyon san parèy. Revòlt sa a te lakòz yon lagè endepandans ki te dire plis pase yon deseni, men finalman te lakòz pwoklamasyon endepandans Ayiti an 1804, ki te fè peyi sa a premye nasyon apre kolonyal ki te dirije pa moun ki soti nan esklavaj. Enpak Revolisyon Ayisyen an sou abolisyon esklavaj atravè lemond pa ka egzajere. Lè yo kase chenn opresyon yo e yo pwoklame endepandans yo, ayisyen yo voye yon mesaj pwisan bay tout pèp opresyon yo atravè lemond: libète posib, e li vo lapèn. Egzanp Ayiti te enspire lòt mouvman pou abolisyon esklavaj nan Amerik yo ak pi lwen, konsa ede souke fondasyon enstitisyon esklavaj la. Patisipasyon Ayiti nan batay kont esklavaj pa t sèlman sou teritwa li; li te pwolonje tou nan aksyon ekstèn kote gason ayisyen yo te voye oswa patisipe aktivman nan mouvman pou abolisyon esklavaj nan lòt rejyon nan mond lan. Pa egzanp, Prezidan ayisyen an, Alexandre Pétion, te sipòte Simón Bolívar, lidè revolisyon Sid Ameriken an, nan bay li zam, lajan e menm gason, ki te kontribye nan liberasyon plizyè peyi nan Amerik Latin nan dominasyon kolonyal. Ayiti te bay sipò tou pou mouvman endepandans yo nan Amerik Santral. Konbatan ayisyen, ki te dirije pa Jeneral Jean-Pierre Boyer, te ede patriyòt Venezyelyen yo goumen kont dominasyon Panyòl, kontribye nan liberasyon rejyon sa a. Gouvènman ayisyen an te sipòte finansyèman ak diplomatikman mouvman pou abolisyon esklavaj la nan peyi tankou Venezyela, Kolonbi ak Meksik, sa ki te kontribiye pou elimine gradyèl enstitisyon sa a nan tout rejyon an. Malgre ke Ayiti pa t patisipe dirèkteman nan Gè Sivil Ameriken an, anpil ayisyen ak desandan ayisyen te jwe yon wòl enpòtan nan mouvman abolisyonis Ozetazini. Figi ki te gen orijin ayisyen oswa ki te gen zansèt ayisyen, se te vwa enpòtan nan batay kont esklavaj ak pou dwa egal nan peyi Etazini. Eritaj Revolisyon Ayisyen an rete yon senbòl rezistans ak kouraj pou jenerasyon kap vini yo. Jodi a, pandan lemonn kontinye ap lite kont enjistis ak opresyon sou plizyè fòm, istwa Ayiti fè nou sonje batay pou libète a se yon batay inivèsèl, yon batay ki depase fwontyè ak tan. Patisipasyon Ayiti nan abolisyon esklavaj atravè mond lan rete yon chapit enpòtan nan listwa limanite. Atravè kouraj yo ak detèminasyon yo, Ayisyen te prepare wout pou yon avni kote libète ak egalite se dwa inaliénab pou tout moun.

Karakteristik lapen yo

Les lapins sont des mammifères appartenant à la famille des Leporidae. Voici quelques-unes de leurs caractéristiques principales : 1. **Physique** : Les lapins ont un corps couvert de fourrure douce, des oreilles longues et droites, de grands yeux sur les côtés de leur tête, et une queue courte et duveteuse. Ils possèdent de puissantes pattes arrière adaptées au saut. 2. **Taille et poids** : La taille et le poids peuvent varier considérablement selon la race, allant d’environ 500 grammes pour les plus petits à plus de 5 kilogrammes pour les plus grands. 3. **Comportement** : Les lapins sont connus pour être sociaux et peuvent vivre en groupes dans la nature. Ils communiquent entre eux par différents moyens, y compris par des sons et des mouvements corporels. Les lapins creusent des terriers pour y vivre et se protéger des prédateurs. 4. **Alimentation** : Ils sont herbivores, se nourrissant principalement de foin, d’herbes, de feuilles, de fleurs, et de certains légumes. Leur système digestif est adapté pour traiter une grande quantité de fibres. 5. **Reproduction** : Les lapins sont réputés pour leur capacité à se reproduire rapidement, avec des gestations courtes d’environ 28 à 31 jours. Une portée peut compter de un à douze lapereaux, selon la race. 6. **Sens** : Ils ont une excellente vision périphérique pour détecter les mouvements tout autour d’eux, mais ont une zone aveugle juste devant leur nez. Leur ouïe est également très développée, leur permettant de capter des sons à de grandes distances. 7. **Espérance de vie** : En captivité, les lapins peuvent vivre de 7 à 10 ans, selon la race et les soins prodigués, tandis que dans la nature, leur espérance de vie est généralement plus courte en raison des prédateurs et des maladies. Ces animaux nécessitent des soins appropriés, notamment un régime alimentaire équilibré, de l’exercice, et une attention particulière à leur bien-être émotionnel et physique pour vivre une vie saine et heureuse en captivité.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.