contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Yon vwayaj nan kè eritaj prekolonbyen: yon gade dèyè nan evènman siviv Arawak, Taïnos, Ciboney.Haïti
Yon vwayaj nan kè eritaj prekolonbyen: yon gade dèyè nan evènman siviv Arawak, Taïnos, Ciboney.
Haïti
  • 11 Desanm 2024
  • | 0

Yon vwayaj nan kè eritaj prekolonbyen: yon gade dèyè nan evènman siviv Arawak, Taïnos, Ciboney.

Nan dat 5 desanm 2024, Sant Kiltirèl Minisipal Emmanuel Charlemagne ouvri pòt li pou yon jounen inoubliyab ki dedye a listwa ak memwa pèp prekolonbyen Ayiti ak Karayib la. Ki gen tit "Survival Arawak, Taïnos, Ciboney", inisyativ kiltirèl sa a te rasanble pasyone, chèchè ak moun kirye nan yon atmosfè ki rich nan dekouvèt ak emosyon.

Yon Eritaj viv ak pataje

Yon Eritaj viv ak pataje

Misyon jou eksepsyonèl sa a se te fè eritaj Arawaks, Tainos ak Ciboneys yo tounen vin viv, souvan yo wè yo te disparèt, men ki anprint yo rete vivan nan sosyete Karayib yo. Atravè yon egzibisyon immersion ak yon konferans kaptivan, evènman an te pèmèt nou fouye nan kè kilti yo, istwa yo ak rezistans yo.

Objektif yo te klè:
- Sensibilize piblik la sou enpòtans pèp sa yo nan listwa Ayiti.
- Ankouraje eritaj yo atravè zafè ak echanj entelektyèl.
- Mete aksan sou enfliyans dirab yo nan tradisyon nou yo, lang nou yo ak pratik kontanporen nou yo.

Gade tou

Yon Egzibisyon Immersion: Atizay ak Istwa nan sèvis la nan memwa

Yon Egzibisyon Immersion: Atizay ak Istwa nan sèvis la nan memwa

Soti 1:00 p.m. rive 6:00 p.m., vizitè yo te eksplore yon egzibisyon inik kote:
- Afèk natif natal ak repwodiksyon objè pre-Kolonbyen.
- Kat istorik trase migrasyon yo ak lavi chak jou pèp sa yo.
- Travay kontanporen enspire pa eritaj zansèt sa a.

Anbyans immersif la ofri yon bon opòtinite pou konekte ak yon sot pase ki, byenke byen lwen, kontinye defini fondasyon idantite Karayib la.

Yon Konferans eklere ak enspire

Yon Konferans eklere ak enspire

Soti 2:30 p.m. rive 4:30 p.m., ekspè pasyone ak elèv yo te kaptive odyans lan lè yo te abòde divès tèm:
- Orijin yo nan Arawaks yo, Tainos ak Ciboneys.
- Fason lavi yo, kwayans yo ak òganizasyon sosyal yo.
- Konsekans kolonizasyon yo ak transmisyon eritaj yo nan sosyete kontanporen yo.

Sou modération Clénèse César, entèvansyon Steeve Antoine ak Niensky M. Metelus yo te fè lwanj patikilyèman pou pwofondè ak klète yo.

Temwayaj Emosyonèlman Chaje

Temwayaj Emosyonèlman Chaje

Patisipan yo pa t kache antouzyasm yo:
- Zenzia Hansline Bartley:

Evènman an te pèmèt mwen redekouvwi yon aspè ki bliye nan istwa nou an. Richès kilti Taino se yon trezò ke nou dwe pwoteje epi transmèt.


- Dwinny Belval:

Yon premye istorik pou kominote nou an. Inisyativ sa a se yon bon egzanp pou valorize rasin nou ak idantite nou.

Yon enpak dirab

Yon enpak dirab

Pou Steeve Antoine, Konsèvate egzibisyon an, evènman an te make yon pwen vire:

Aktivite sa a te revele enpòtans pou konsève memwa pèp prekolonbyen yo, pandan y ap enspire jèn jenerasyon yo pou yo patisipe nan pwomouvwa eritaj sa a. Inisyativ sa yo non sèlman ranfòse idantite nasyonal nou an, men tou pozisyon nou kòm yon sant kiltirèl nan Karayib la.

Yon avni pwomèt pou memwa kolektif

Yon avni pwomèt pou memwa kolektif

Evènman "Survival Arawak, Taïnos, Ciboney" te prepare wout pou yon mouvman kiltirèl ak edikasyon esansyèl. Li te raple ke eritaj pèp sa yo pa limite ak zafè oswa istwa istorik, men ke li kontinye ap viv atravè pratik nou yo, kwayans nou yo ak idantite kolektif nou an.

Nan selebre eritaj sa a, Ayiti afime wòl li kòm gadyen yon memwa presye, envite mond lan rekonèt enpòtans rasin prekolonbyen nan istwa Amerik yo ak pi lwen.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Poukisa Chwazi Ayiti kòm Destinasyon Touris?

Ayiti, pèl Zantiy yo, atire chak jou plis atansyon vwayajè k ap chèche eksperyans inik ak natif natal. Bijou Karayib sa a plen richès kiltirèl, istorik ak natirèl ki fè l tounen yon destinasyon touris enkoni. Kidonk poukisa chwazi Ayiti pami anpil lòt destinasyon? b~Istwa a kaptivan~b Ayiti gen yon istwa rich, ki make pa Revolisyon ayisyen an 1804, ki te mennen nan endepandans peyi a e ki te fè Ayiti vin premye repiblik nwa endepandan. Sit istorik tankou Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm yon sit eritaj mondyal, rann temwayaj sa a pase bèl pouvwa. Moun ki renmen listwa yo pral kontan ak rès kolonyal yo, mize yo ak moniman ki tache nan peyi a. b~Yon Nati Exuberant~b Peyizaj natirèl peyi DAyiti yo mayifik. Soti nan plaj sab blan nan mòn Fertile ak kaskad dlo pitorèsk, peyi a ofri yon divèsite pèspektiv yo eksplore. Pak Nasyonal La Visite ak Bassin Bleu yo dwe wè pou rayisab lanati ak avanturyé nan rechèch nan dekouvèt. b~Richès Kiltirèl~b Ayiti se kote nesans Vodou, yon relijyon Afro-Karayib ki te enfliyanse kilti ayisyen an anpil. Vizitè yo gen opòtinite pou yo fè eksperyans seremoni vodou, dans tradisyonèl ak mizik kaptivan. Mache kolore, festival vivan ak atizan lokal yo ofri imèsyon total nan lavi ayisyen chak jou. b~Atizana vivan~b Sèn atizay ayisyen an vibran e inik. Penti, eskilti ak atizana tradisyonèl yo reflete kreyativite san limit pèp ayisyen an. Galeri atizay lokal yo ak mache yo plen ak travay kolore ak ekspresyon, ki ofri vizitè yo opòtinite pou jwenn moso inik kòm souvni nan vwayaj yo. b~Ayisyèn Ospitalite~b Ayisyen yo renome pou chalè yo ak Ospitalite eksepsyonèl yo. Vizitè yo akeyi ak yon souri otantik ak jantiyès remakab. Tradisyon Ospitalite yo byen anrasinen nan kilti ayisyen an, sa ki kreye yon atmosfè cho ak zanmitay ki fè chak rete memorab. Ayiti kanpe deyò pou melanj kaptivan li nan kilti, istwa, lanati ak Ospitalite. Chwazi Ayiti kòm yon destinasyon touristik vle di chwazi yon avanti natif natal nan kè Karayib la, kote chak kwen nan zile a revele yon nouvo aspè nan bote ak richès li. Kidonk, kite tèt ou sedui pa maji ayisyen an epi ale pou dekouvri trezò inik Karayib la.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.