contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

CSimon Publishing: Kay Piblikasyon Ki Anonse Yon Nouvo Epòk Pou Literati AyisyenHaïti
CSimon Publishing: Kay Piblikasyon Ki Anonse Yon Nouvo Epòk Pou Literati Ayisyen
Haïti
  • 24 Janvye 2025
  • | 2

CSimon Publishing: Kay Piblikasyon Ki Anonse Yon Nouvo Epòk Pou Literati Ayisyen

Ayiti se yon vrè fòs nan mond literè jodi a. Depi plizyè syèk, peyi a gen yon richès entelektyèl remakab ki te pèmèt li rive nan eksploatasyon eksepsyonèl. Jodi a, ak plis pase 20 gwo ekriven enpòtan aktif, ki gen travay yo ki depase fwontyè ayisyen, Ayiti fè pati peyi ki gen plis ekriven pa abitan. Pami ekriven sa yo, nou ka site Edwige Danticat, pri Pulitzer ; Louis-Philippe d’Alambert, pri Goncourt pou Pwezi nan 2024 ; René Depestre, pri Goncourt pou Nouvel nan 1982 ; Dany Laferrière, pri Renaudot ak manm Akademi Franse ; Lyonel Trouillot ak Frankétienne, k ap fè pati non entènasyonalman renome pou travay yo ; san bliye aktyèl la nan literati ayisyen, finalis pri Goncourt 2022 ak travay majistra li Une somme humaine, referans a Makenzy Orcel. Non sa yo sòti ansanm ak figi lejandè tankou Jacques Roumain, Anténor Firmin, Jacques Stéphen Alexis, Oswald Durant, ki fòme mak enpòtan pou kilti mondyal atravè ekri yo. Jodi a, tradisyon sa a kontinye ap nouri nouvo talan, men yon pwoblèm pèsiste: absans kay piblikasyon ayisyen serye ak estriktire nan kantite ase ki ka soutni jèn otè sa yo.

HaïtiHaïti

Literati, Faktè Lavi

Nan yon peyi nan boukle kontinyèl tankou Ayiti, literati pa sèlman yon fòm ekspresyon, se yon fason pou reziste, temwaye ak pataje reyalite ki souvan inyore. Lè yon peyi soufri konsa, moun reflechi plis epi yo anvi pataje panse yo ak piblik la. Se nan kontèks sa a, kay piblikasyon tankou CSimon Publishing gen yon enpòtans kapital. CSimon Publishing se yon kay piblikasyon ayisyen ki baze Ozetazini, dedye nan piblikasyon travay literè kalite. Li ap lite pou ranpli yon vid kritik pou jèn otè ayisyen, sitou sa yo sòti nan dyaspora a, lè l ofri yo yon platfòm kote vwa yo ka tande epi istwa yo ka pataje.

Gade tou

Literati Ayisyen, Zouti Pou Emansipasyon

Literati ayisyen pi vivan pase tout tan, e jèn ekriven ayisyen, espesyalman, wè nan non gran ekriven sa yo modèl pou swiv. Sepandan, malgre dezi pou kreye ak pataje atizay yo, anpil jèn ki gen dezi pou vin ekriven e ki ap viv nan Ayiti, ap lite pou jwenn yon kay piblikasyon ki ka satisfè atant yo. Sitiyasyon an nan Ayiti konplèks anpil, ak kèk opsyon kalite pou pibliye yon liv nan kondisyon pwofesyonèl, menm pou otè ki deja konfime. Difikilte sa a reflete tou nan dyaspora ayisyen, kote anpil otè talan, ki anvi fè konnen travay yo, souvan jwenn yo nan enkapasite pou reyalize pwojè literè yo.

Avèk CSimon Publishing, ekriven ayisyen kounye a gen yon chemen asire pou afime talan yo ak eksprime tèt yo libreman. CSimon vize kreye nouvo têtes literè ak ajoute resous ki nesesè pou reyisi nan sa. Anpil jèn powèt ak romansye deja jwenn nan kay piblikasyon sa a yon espas ki apwopriye pou pibliye travay yo. Yo pibliye roman kaptivan yo, powèm émouvants yo, ak istwa pwofon ki kapab enspire. Dapre done ki disponib, CSimon deja pibliye plis pase 150 liv.

Misyon CSimon Publishing klè, dapre lidè li yo: ofri ekriven ayisyen (ki sòti nan Ayiti oswa nan dyaspora a) yon platfòm kalite kote kreyasyon literè yo ka pran lavi nan kondisyon pwofesyonèl, san konpwomi. Atravè piblikasyon li yo, li patisipe aktivman nan anrichisman kilti ayisyen, men tou kilti mondyal, pandan l ap kontribye nan émerjans nouvo vwa literè ayisyen.

HaïtiHaïti

Yon Kay Piblikasyon Ak Gran Anbisyon

Pi lwen pase pibliye liv sèlman, CSimon Publishing vize pou l vin yon aktè kle nan prezèvasyon ak transmisyon eritaj literè ayisyen an. Se pou sa CSimon òganize yon Salon Liv nan Gran Nò Ayiti chak ane, ki rele Salon du livre du Grand Nord, kote ekriven li yo gen priyorite pou ekspoze travay yo. CSimon Publishing se tou youn nan patnè kle nan Salon Liv Pòtoprens, avèk ki li òganize yon konkou ekriti k ap dewoule kounye a, ki pral fini nan mwa avril 2025. Konkou sa a, ki rele Lettre à mon auteur préféré, vize sitou pou ankouraje moun onore ekriven yo ak pratike ekriti ak lekti byen fò. Bref, avèk CSimon Publishing, gen kounye a yon chemen asire kote yon jèn ayisyen oswa nenpòt moun lòt nasyon ka vire pou afime talan ekriti yo san pwoblèm epi eksprime tèt yo libreman. Pou Ayisyen, kay piblikasyon sa a se yon espas klè, ki kapab fè eritaj lou sa a vivan ke non tankou Jacques Roumain, Jean Price Mars, Anténor Firmin, René Philoctète, Exaire Villaire kite dèyè. Epi konsa, kontinye enspire jenerasyon jèn yo ak leve vokasyon literè. CSimon Publishing vle vin nouvo gadè tradisyon literè ayisyen an, pandan l ap ofri nouvo talan opòtinite pou yo enskri nan liy prestijye sa a, tout pandan li pote kontribisyon li nan dinamik literè kontemporen Ayiti. Avèk tout sa yo, CSimon Publishing se kote ideyal pou konfyans plim ou lè w jèn.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Boissonniere Adler yves

Je compte m'integrer Au rang des ecrivains

25 Janvye 2025 | 11:39:35 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ajans SEO Ayiti: Ekspè nan SEO (Natural SEO)

Nan monn jodi a, kote prezans sou entènèt enpòtan anpil pou siksè biznis, se vizib sou motè rechèch esansyèl. Imajine sa: yon potansyèl kliyan ap chèche sèvis tankou ou an Ayiti. Li ouvri Google epi li tape yon bagay tankou b~"Haïti web agency"~b oswa b~"Haitian developer"~b. Kesyon an se: ki kote biznis ou klase nan rezilta rechèch sa yo? Nan ka nou an, b~Appo-graphic~b prezan nan twa premye rezilta yo pou rechèch la b~"Haïti web agency"~b ak b~Appolon Guy Alain~b okipe premye plas pou rechèch la sou b~"devlopè. Haitian"~b, gras a de nan atik nou yo byen optimize. Sa asireman garanti yo plis kontra, menm jan li garanti nou plis kontra, paske ou te jwenn nou nan mitan premye rezilta yo lè w ap fè rechèch sou referans natirèl an Ayiti ak SEO. Nan Haïti Wonderland, nou konprann enpòtans vizibilite sa a. Se poutèt sa nou travay pou asire ke biznis ou se nan mitan twa pi gwo rezilta rechèch pou mo kle ki enpòtan nan endistri ou, jan nou konnen majorite kliyan yo sèlman klike sou twa pi gwo rezilta sa yo. Sèvis nou yo kounye a konsantre sou ekri atik piblisite trè optimisé, ki fèt pou pouse ou nan tèt rezilta rechèch la. Nou ekri sou ou menm ak endistri ou, asire ke chak atik ak anpil atansyon vize atire atansyon a nan motè rechèch ak kliyan potansyèl yo. Nan kèk semèn sèlman, atik sa yo ka kòmanse plase nan pozisyon an tèt rezilta rechèch yo, bay ogmante vizibilite ak kondwi trafik sou sit entènèt ou oswa paj medya sosyal yo.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval la se yon inisyativ gwo entansite entelektyèl, ke Inivèsite Leta d Ayiti (UEH), pran atravè lidèchip rektora li a, an akò ak dirijan Fakilte Dwa ak Syans ekonomik (FDSE). Objektif prensipal inisyativ la se pou onore ak perpétuer memwa vanyan ak briyan Pwofesè Monferrier Dorval, ki te asasinen nan sikonstans twoub sa gen plis pase twazan. E nan objektif pou fè yon kontribisyon syantifik nan gwo deba ki ap travèse sosyete ayisyen an depi anviwon dizan sou bezwen chanje oswa ou pa, konstitisyon 29 mas 1987 la te amande 11 me 2011 la. eseye aplike li de preferans. Si li ta dwe chanje, si chanjman sa a ta dwe radikal, sinon kisa li ta dwe genyen an tèm de chanjman nan yon nouvo lwa paran pou yon pi bon òganizasyon enstitisyon an Ayiti. Se pwofesè Henri Marge ki prezide chèz la syantifikman. Dorléans, (aktyèl chèf AFPEC), epi li se vis-prezidan dwayen fakilte lwa ak syans ekonomik yo, Me Eugène Pierre Louis. Prezidan an pran fòm yon seri konferans ak deba (15 an total), ki dewoule nan lokal biwo pwoteksyon sitwayen OPC, sou non Mèkredi Prezidan Dorval Monferrier. Se nan sans sa a pou senkyèm edisyon Chair Wednesday (ki te dewoule mèkredi 9 oktòb 2024 la nan OPC, an prezans pwotèktè sitwayen an, Me Renan Hédouville), atansyon te plase sou edikasyon nan deba ki antoure. devlopman posib yon nouvo konstitisyon pou Ayiti. 5yèm rankont sa a te dewoule sou tèm: "Edikasyon, Ansèyman, Rechèch, Syans ak Teknoloji". Konferans la te modere pa twa gran nan kominote entelektyèl ayisyen an, ki gen ladan de pwofesè eminan nan UEH a, nan ka sa a, Pwofesè Odonel Pierre Louis, direktè akademik nan École Normale Supérieure (ENS); vis-rektè UEH a, Pwofesè Jacques Blaise. Entèvansyon yo te swiv pa direktè enstiti nasyonal fòmasyon pwofesyonèl (INFP) Mesye Dikel Delvariste.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.