contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ki fèt nasyonal yo ann Ayiti?Haïti
Ki fèt nasyonal yo ann Ayiti?
Haïti
  • 12 Janvye 2025
  • | 1

Ki fèt nasyonal yo ann Ayiti?

Ayiti, ki rich nan istwa ak kilti, selebre plizyè jou fèt nasyonal pandan tout ane a. Selebrasyon sa yo reflete idantite ak detèminasyon pèp ayisyen an, ki make moman kle nan istwa yo epi onore tradisyon yo. Aprann sou fèt nasyonal ki pi enpòtan an Ayiti, siyifikasyon yo ak fason yo selebre yo.

HaïtiHaïti

Jounen Endepandans Nasyonal - 1 janvye

1ye janvye se yon dat sakre pou Ayisyen, ki make asansyon yo nan endepandans an 1804.

- Siyifikasyon: Jou fèt sa a selebre pwoklamasyon endepandans Ayiti, sa ki fè peyi a vin premye repiblik nwa endepandan nan mond lan.
- Selebrasyon: Jounen an make pa diskou patriyotik, seremoni ofisyèl ak pataje soup joumou, yon plat senbolik ki senbolize libète ak fyète nasyonal la.
- Chif kle: Plis pase 11 milyon Ayisyen patisipe chak ane nan tradisyon gastronomik ak istorik sa a.

HaïtiHaïti

Jou Zansèt yo - 2 janvye

Jou apre Jounen Endepandans lan, Ayiti rann omaj bay zansèt yo ki te goumen pou libète.

- Siyifikasyon: Jou sa a onore ewo revolisyon ayisyen an epi selebre kouraj yo ak sakrifis yo.
- Selebrasyon: Ayisyen souvan vizite moniman istorik epi òganize rasanbleman pou sonje zansèt yo.
- Enpak: Se yon opòtinite pou reflechi sou eritaj figi anblèm sa yo kite.

HaïtiHaïti

Agrikilti ak Jounen Travay - 1ye me

1ye me se yon jou ki dedye sou enpòtans agrikilti ak travay nan sosyete ayisyen an.

- Siyifikasyon: Festival sa a mete aksan sou wòl enpòtan kiltivatè yo ak travayè yo nan ekonomi nasyonal la.
- Selebrasyon: Fwa agrikòl yo òganize atravè peyi a, mete aksan sou pwodwi lokal yo ak inovasyon nan sektè agrikòl la.
- Chif kle: Agrikilti anplwaye prèske 38% nan popilasyon an aktif an Ayiti, sa ki mete aksan sou enpòtans sektè sa a.

HaïtiHaïti

Jounen Drapo ak Inivèsite - 18 me

18 me se yon jou doubl senbolik, selebre drapo ayisyen an ak edikasyon.

- Siyifikasyon: Dat sa a komemore kreyasyon drapo ayisyen an an 1803 nan Akayè, yon senbòl inite nasyonal la.
- Selebrasyon: Parad, diskou patriyotik, ak aktivite edikatif yo òganize pou onore evènman sa a.
- Chif kle: Plis pase 90% nan lekòl ayisyen yo òganize evènman pou make jou sa a.

HaïtiHaïti

Komemorasyon batay Vertières - 18 novanm

18 novanm se yon dat kle nan listwa ayisyen an, ki make dènye gwo batay anvan endepandans la.

- Siyifikasyon: Jou sa a selebre viktwa desizif twoup ayisyen yo kont lame Napoleon an pandan batay Vertières an 1803.
- Selebrasyon: Seremoni militè yo ak reenactments istorik yo òganize pou sonje esplwate sa a.
- Pwen esansyèl: Batay sa a rete yon senbòl detèminasyon ak kouraj pèp ayisyen an.

HaïtiHaïti

Enpòtans fèt nasyonal sa yo

Jou ferye nasyonal ann Ayiti se pi plis pase jou ferye piblik yo: yo enkòpore istwa, valè ak idantite nasyon an. Selebrasyon sa yo pèmèt Ayisyen reyini ansanm, rann omaj a sot pase yo epi transmèt eritaj yo bay jenerasyon kap vini yo.

Si ou gen souvni oswa anekdot sou youn nan jou ferye sa yo, pataje yo nan kòmantè yo!

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Poukisa Chwazi Ayiti kòm Destinasyon Touris?

Ayiti, pèl Zantiy yo, atire chak jou plis atansyon vwayajè k ap chèche eksperyans inik ak natif natal. Bijou Karayib sa a plen richès kiltirèl, istorik ak natirèl ki fè l tounen yon destinasyon touris enkoni. Kidonk poukisa chwazi Ayiti pami anpil lòt destinasyon? b~Istwa a kaptivan~b Ayiti gen yon istwa rich, ki make pa Revolisyon ayisyen an 1804, ki te mennen nan endepandans peyi a e ki te fè Ayiti vin premye repiblik nwa endepandan. Sit istorik tankou Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm yon sit eritaj mondyal, rann temwayaj sa a pase bèl pouvwa. Moun ki renmen listwa yo pral kontan ak rès kolonyal yo, mize yo ak moniman ki tache nan peyi a. b~Yon Nati Exuberant~b Peyizaj natirèl peyi DAyiti yo mayifik. Soti nan plaj sab blan nan mòn Fertile ak kaskad dlo pitorèsk, peyi a ofri yon divèsite pèspektiv yo eksplore. Pak Nasyonal La Visite ak Bassin Bleu yo dwe wè pou rayisab lanati ak avanturyé nan rechèch nan dekouvèt. b~Richès Kiltirèl~b Ayiti se kote nesans Vodou, yon relijyon Afro-Karayib ki te enfliyanse kilti ayisyen an anpil. Vizitè yo gen opòtinite pou yo fè eksperyans seremoni vodou, dans tradisyonèl ak mizik kaptivan. Mache kolore, festival vivan ak atizan lokal yo ofri imèsyon total nan lavi ayisyen chak jou. b~Atizana vivan~b Sèn atizay ayisyen an vibran e inik. Penti, eskilti ak atizana tradisyonèl yo reflete kreyativite san limit pèp ayisyen an. Galeri atizay lokal yo ak mache yo plen ak travay kolore ak ekspresyon, ki ofri vizitè yo opòtinite pou jwenn moso inik kòm souvni nan vwayaj yo. b~Ayisyèn Ospitalite~b Ayisyen yo renome pou chalè yo ak Ospitalite eksepsyonèl yo. Vizitè yo akeyi ak yon souri otantik ak jantiyès remakab. Tradisyon Ospitalite yo byen anrasinen nan kilti ayisyen an, sa ki kreye yon atmosfè cho ak zanmitay ki fè chak rete memorab. Ayiti kanpe deyò pou melanj kaptivan li nan kilti, istwa, lanati ak Ospitalite. Chwazi Ayiti kòm yon destinasyon touristik vle di chwazi yon avanti natif natal nan kè Karayib la, kote chak kwen nan zile a revele yon nouvo aspè nan bote ak richès li. Kidonk, kite tèt ou sedui pa maji ayisyen an epi ale pou dekouvri trezò inik Karayib la.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.