contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Konstitisyon Repiblik Ayiti: 1987 Amande an 2011 (Dezyèm pati)Haïti
Konstitisyon Repiblik Ayiti: 1987 Amande an 2011 (Dezyèm pati)
Haïti
  • 12 Janvye 2025
  • | 2

Konstitisyon Repiblik Ayiti: 1987 Amande an 2011 (Dezyèm pati)

Rezime

ATIK 137.1:

Prezidan Repiblik la mete fen nan fonksyon Premye Minis la lè dènye a prezante demisyon Gouvènman an.

ATIK 138:

Prezidan Repiblik la se garanti Endepandans Nasyonal ak Entegrite Teritoryal.

ATIK 139:

Li negosye ak siyen tout trete, konvansyon ak akò entènasyonal epi soumèt yo pou ratifikasyon pa Asanble Nasyonal la.

ATIK 139.1:

Li akredite Anbasadè ak Anvwaye Ekstrawòdinè nan pisans etranje yo, li resevwa lèt kreyans nan men Anbasadè pouvwa etranje yo epi li bay Konsil yo egzekatur.

ATIK 140:

Li deklare lagè, negosye ak siyen trete lapè ak apwobasyon Asanble Nasyonal la.

ATIK 141:

Prezidan Repiblik la, apre apwobasyon Sena a, nonmen pa dekrè yo pran nan Konsèy Minis yo, kòmandan an chèf fòs lame yo, kòmandan an chèf lapolis, anbasadè yo ak konsil jeneral yo.

ATIK 142:

Dapre dekrè yo pran nan Konsèy Minis yo, Prezidan Repiblik la nonmen direktè jeneral administrasyon piblik yo, delege yo ak vis-delege depatman yo ak distri yo. Li nonmen tou, apre apwobasyon Sena a, konsèy administratè òganizasyon otonòm yo.

ATIK 143:

Prezidan Repiblik la se Chèf nominal Fòs Lame yo, li pa janm kòmande yo an pèsòn.

ATIK 144:

Li sele lwa yo ak So Repiblik la epi li pibliye yo nan limit tan ki preskri nan Konstitisyon an. Anvan peryòd sa a ekspirasyon, li ka sèvi ak dwa li genyen pou l fè objeksyon.

ATIK 145:

Li asire egzekisyon desizyon jidisyè yo, an akò ak lalwa.

ATIK 146:

Prezidan Repiblik la gen dwa pou l padone ak kommute santans la an relasyon ak nenpòt kondanasyon ki vin definitif, eksepte kondanasyon ki pwononse pa High Court of Justice, jan sa prevwa nan Konstitisyon sa a.

ATIK 147:

Li ka sèlman akòde amnisti nan zafè politik ak dapre egzijans lalwa.

ATIK 148:

Si Prezidan an twouve li tanporèman pa kapab egzèse fonksyon li yo, Konsèy Minis la, anba prezidans Premye Minis la, egzèse pouvwa egzekitif toutotan antrav la dire.

ATIK 149:

Nan ka yon pòs vid nan Prezidans Repiblik la pou nenpòt rezon, Prezidan Lakou Kasasyon Repiblik la oswa, nan absans li, Vis-Prezidan Tribinal sa a oswa nan absans li, jij la ki pi ansyen ak konsa sou lòd ansyènte, se pwovizwaman envesti ak fonksyon Prezidan Repiblik la pa Asanble Nasyonal la byen konvoke pa Premye Minis la. Bilten vòt pou eleksyon nouvo Prezidan an pou yon nouvo manda senk (5) ane fèt omwen karannsenk (45) jou ak omwen katrevendis (90) jou apre ouvèti pòs vid la, daprè Konstitisyon an. ak Lwa Elektoral la.

ATIK 149.1:

Prezidan pwovizwa sa a pa ka nan okenn sikonstans kanpe kòm yon kandida nan pwochen eleksyon prezidansyèl la.

ATIK 150:

Prezidan Repiblik la pa gen lòt pouvwa pase sa Konstitisyon an ba li.

ATIK 151:

Nan ouvèti Premye sesyon lejislatif anyèl la, Prezidan Repiblik la, atravè yon mesaj bay Kote Lejislatif la, fè yon prezantasyon jeneral sou sitiyasyon an. Prezantasyon sa a pa bay okenn deba.

ATIK 152:

Prezidan Repiblik la resevwa yon alokasyon chak mwa nan men Trezò Piblik la depi lè li prete sèman an.

ATIK 153:

Prezidan Repiblik la gen rezidans ofisyèl li nan Palè Nasyonal, nan kapital la, sof si yo deplase chèz pouvwa egzekitif la.

ATIK 154:

Prezidan Repiblik la prezide Konsèy Minis yo.

SEKSYON C GOUVÈNMAN AN

ATIK 155:

Gouvènman an gen Premye Minis, Minis ak Sekretè Deta. Premye Minis la se Chèf Gouvènman an.

ATIK 156:

Gouvernman i fer politik Nasyon. Li responsab devan Palman an nan kondisyon Konstitisyon an prevwa.

ATIK 157:

Pou w nonmen Premye Minis, ou dwe:

1) gen orijin ayisyen epi yo pa renonse nasyonalite yo;

2) gen omwen trant (30) ane;

3) jwi dwa sivil ak politik yo epi yo pa janm te kondane nan yon santans afliktif ak trist;

4) se yon pwopriyetè ann Ayiti oswa pratike yon pwofesyon la;

5) rete nan peyi a pou senk (5) ane youn apre lòt;

6) li te resevwa egzeyat nan men jesyon yon moun si yon moun te responsab pou lajan piblik.

SEKSYON D POUVWA PREMYE MINIS LA

ATIK 158:

Premye Minis la, dakò ak Prezidan an, chwazi manm yo nan kabinè ministeryèl li a epi parèt devan Palman an pou yo ka jwenn yon vòt konfyans sou deklarasyon politik jeneral li a. Vòt la fèt pa bilten vòt piblik ak yon majorite absoli chak nan de (2) chanm yo. Nan ka youn nan de (2) chanm yo vòt pa konfyans, pwosedi a kòmanse ankò.

ATIK 159:

Premye Minis la fè respekte lwa yo. Nan ka absans oswa enkapasite tanporè Prezidan Repiblik la oswa sou demann li, Premye Minis la prezide Konsèy Minis yo. Li gen pouvwa regilasyon, men li pa janm ka sispann oswa entèprete lwa, zak ak dekrè, ni dispanse ak egzekite yo.

ATIK 159.1:

Ansanm ak Prezidan Repiblik la, li responsab defans nasyonal la.

ATIK 160:

Premye Minis la nonmen epi revoke fonksyonè piblik yo dirèkteman oswa pa delegasyon selon kondisyon Konstitisyon an prevwa ak lwa sou estati jeneral Sèvis Sivil la.

ATIK 161:

Premye Minis la ak Minis yo antre nan chanm yo pou sipòte pwojè lwa yo ak objeksyon Prezidan Repiblik la ansanm ak reponn kesyon yo.

ATIK 162:

Zak Premye Minis la kontresiyen, kote sa aplikab, pa Minis ki responsab egzekisyon yo. Premye Minis la ka responsab yon pòtfolyo ministeryèl.

ATIK 163:

Premye Minis la ak Minis yo responsab ansanm pou tou de zak Prezidan Repiblik la ke yo kontre siyen ak sa ki nan ministè yo. Yo responsab tou pou ekzekisyon lwa yo, chak jan yo konsène yo.

ATIK 164:

Fonksyon Premye Minis ak manm Gouvènman an pa konpatib ak nenpòt manda palmantè. Nan yon ka konsa, palmantè a chwazi pou youn oswa lòt fonksyon an.

ATIK 165:

Nan ka demisyon Premye Minis la, Gouvènman an rete an plas jiskaske nominasyon siksesè li a pou okipe zafè kouran.

SEKSYON E MINIS AK SEKRETÉ DETA

ATIK 166:

Prezidan Repiblik la prezide Konsèy Minis yo. Kantite sa yo pa ka mwens pase dis (10). Premye Minis la, lè li wè sa nesesè, ap nonmen Sekretè Deta nan Minis yo.

ATIK 167:

Lalwa fikse kantite Ministè yo.

ATIK 168:

Fonksyon ministeryèl la pa konpatib ak tout lòt travay piblik yo, eksepte sa yo nan edikasyon siperyè.

ATIK 169:

Minis yo responsab aksyon Premye Minis la ke yo kontre siyen. Yo responsab ansanm pou egzekisyon lwa yo.

ATIK 169.1:

Nan okenn sikonstans, lòd ekri oswa vèbal Prezidan Repiblik la oswa Premye Minis la pa kapab soulaje Minis yo de responsablite ki atache ak fonksyon yo.

ATIK 170:

Premye Minis la, Minis ak Sekretè Deta yo resevwa alokasyon chak mwa ki etabli pa Lwa Bidjè a.

ATIK 171:

Minis nonmen sèten kategori ajan sèvis sivil pa delegasyon nan men Premye Minis la, dapre kondisyon yo mete nan lwa sou sèvis sivil la.

ATIK 172:

Lè youn nan de (2) Chanm yo, pandan yon ankèt, mete an kesyon responsablite yon Minis pa yon vòt dezire ke yon majorite absoli manm li yo, Egzekitif la revoke Minis la.

CHAPIT IV POUVWA JIDISYE

ATIK 173:

Pouvwa jidisyè se yon Tribinal Kasasyon, Tribinal Apèl, tribinal premye enstans, tribinal lapè ak tribinal espesyal ki gen kantite, konpozisyon, òganizasyon, fonksyone ak jiridiksyon lalwa detèmine.

ATIK 173.1:

Konfli ki gen rapò ak dwa sivil yo se sèlman nan jiridiksyon tribinal yo.

ATIK 173.2:

Pa gen okenn tribinal, pa gen okenn jiridiksyon diskisyon ka etabli eksepte nan vèti lalwa. Yon tribinal ekstraòdinè pa ka kreye sou okenn non.

ATIK 174:

Jij Lakou Kasasyon ak Tribinal Apèl yo nonmen pou dis (10) ane. Sa yo ki nan tribinal premye enstans yo se pou sèt (7) ane. Manda yo kòmanse kouri depi lè yo prete sèman an.

ATIK 175:

Se Prezidan Repiblik la ki nonmen jij Kou Kasasyon yo nan yon lis twa (3) moun pou chak syèj Sena a soumèt. Sa yo ki nan tribinal apèl yo ak tribinal premye enstans yo sou yon lis soumèt pa Asanble Depatmantal ki konsène a; jij lapè sou yon lis Asanble Minisipal yo prepare.

ATIK 176:

Lalwa regle kondisyon yo mande pou yon jij nan tout nivo. Yo kreye yon lekòl majistra.

ATIK 177:

Jij yo nan Tribinal Kasasyon, sa yo ki nan Tribinal Apèl yo ak tribinal premye enstans yo inamovible. Yo kapab sèlman ranvwaye pou move konduit legalman pwononse oswa sispann apre akizasyon. Yo pa kapab reassigne san konsantman yo, menm nan ka pwomosyon. Yo ka sispann sèvis yo sèlman pandan manda yo a si yo tabli yon enkapasite fizik oswa mantal pèmanan.

ATIK 178:

Lakou Kasasyon pa tande byenfonde nan ka yo. Men, nan tout lòt bagay ki pa sa yo soumèt nan jiri a lè nan yon dezyèm apèl, menm sou yon eksepsyon, yon ka rive ant menm pati yo, Tribinal Kasasyon an admèt apèl la, pa pral bay yon rekòmandasyon epi li pral deside sou baz la. , seksyon ini.

ATIK 178.1:

Sepandan, lè li rive fè apèl kont lòd pwovizwa, jij ankèt la, lòd jij ankèt la, jijman apèl yo te rann nan okazyon lòd sa yo oswa kont santans tribinal lapè dènye rekou oswa desizyon tribinal espesyal nan Tribinal la. Kasasyon admèt kontestasyon règ san referans.

ATIK 179:

Fonksyon jij yo enkonpatib ak tout lòt fonksyon salè, eksepte sa ki nan Edikasyon.

ATIK 180:

Odyans tribinal yo piblik. Sepandan, yo ka fèt dèyè pòt fèmen nan enterè lòd piblik ak bon moral, pa desizyon tribinal la.

ATIK 180.1:

Nan zafè ofans politik ak ofans laprès, pwosedi fèmen pa ka fèt.

ATIK 181:

Jijman oswa jijman rann epi egzekite nan non Repiblik la. Yo pote lòd ki egzekite a bay ofisye Biwo Pwokirè Piblik la ak ajan Fòs Piblik la. Akt notè ki sijè a ekzekisyon obligatwa yo mete nan menm fòm lan.

ATIK 182:

Tribinal Kasasyon an regle sou konfli atribisyon yo, dapre metòd la reglemante.

ATIK 182.1:

Li konnen reyalite ak lalwa nan tout ka desizyon tribinal militè yo pran.

ATIK 183:

Tribinal Kasasyon an, nan ka ta gen yon diskisyon ak sou rekòmandasyon an te fè nan li, règ nan seksyon ini sou enkonstitisyonalite nan lwa yo.

ATIK 183.1:

Entèpretasyon yon lwa ki bay nan Chanm Lejislatif yo nesesè pou objektif sa a, san li pa kapab retwoaksyon nan retire dwa akeri.

ATIK 183.2:

Tribinal yo aplike dekrè ak règleman administrasyon piblik yo sèlman nan limit yo konfòme yo ak lwa yo.

ATIK 184:

Lalwa detèminen konpetans Tribinal ak Tribinal yo, reglemante fason pou pwosede devan yo.

ATIK 184.1:

Li prevwa tou sanksyon disiplinè yo dwe pran kont jij ak ofisye nan Biwo Pwokirè Piblik la, eksepte nan jij nan Lakou Kasasyon ki responsab devan Tribinal Lajistis la pou move konduit.

CHAPIT V KOB JISTIS

ATIK 185:

Sena a kapab etabli tèt li kòm yon Tribinal Sipè Jistis. Travay Tribinal sa a se dirije pa Prezidan Sena a ki asiste pa Prezidan an ak Vis-Prezidan Lakou Kasasyon an kòm Vis-Prezidan ak Sekretè, respektivman, sof si jij nan Lakou Kasasyon an oswa Ofisye nan Biwo Pwokirè Piblik la. yo prezan Tribinal sa a patisipe nan akizasyon an, nan ka sa a, Prezidan Sena a pral jwenn asiste de (2) Senatè, youn nan yo ap deziyen pa akize a epi Senatè yo mansyone pi wo a pa gen vwa deliberatif.

ATIK 186:

Chanm Depite a, pa yon majorite de tyè (2/3) manm li yo, pwononse akizasyon an:

a) Prezidan Repiblik la pou krim gwo trayizon oswa nenpòt lòt krim oswa ofans komèt nan egzèse fonksyon li;

b) Premye Minis la, Minis ak Sekretè Deta pou krim gwo trayizon ak detounman fon, oswa depase pouvwa oswa nenpòt lòt krim oswa ofans komèt nan egzèse fonksyon yo;

c) manm Konsèy Elektoral Pèmanan an ak sila Tribinal Siperyè Kont ak Konfli Administratif pou move konduit grav ki te komèt nan egzèse fonksyon yo;

d) jij ak ofisye yo nan Biwo Pwokirè Piblik la nan Tribinal Kasasyon pou move konduit;

e) Pwotektè Piblik la.

ATIK 187:

Manm Kou Siwo Jistis la fè sèman sa a endividyèlman ak nan ouvèti odyans lan:

Mwen sèmante devan Bondye ak devan Nasyon an pou m jije avèk enpasyalite ak fèmte ki merite pou yon nonm onèt e lib, swiv konsyans mwen ak konviksyon entim mwen

.

ATIK 188:

High Court of Justice, pa bilten vòt sekrè ak pa majorite absoli, nonmen nan mitan manm li yo yon Komisyon ki responsab pou envestigasyon an.

ATIK 188.1:

Desizyon an, nan fòm yon dekrè, se rann sou rapò a nan Komisyon an nan Enstriksyon ak pa yon de tyè (2/3) majorite nan manm yo nan Tribinal la jistis.

ATIK 189:

Tribinal Siperyè Jistis la chita sèlman pa yon de tyè (2/3) majorite manm li yo.

ATIK 189.1:

Li pa kapab pwononse okenn penalite lòt pase revokasyon, diskalifikasyon ak privasyon dwa pou egzèse nenpòt fonksyon piblik pou yon minimòm senk (5) ane ak yon maksimòm de kenz (15) ane.

ATIK 189.2:

Sepandan, moun ki kondane a ka mennen devan tribinal òdinè yo, dapre lalwa, si gen rezon pou aplike lòt penalite oswa pou deside sou egzèse aksyon sivil.

ATIK 190:

Kou Siperyè Jistis la, yon fwa ke yo te sezi, dwe chita jiskaske desizyon an pwononse, eksepte pran an konsiderasyon dire a nan Sesyon yo nan kò lejislatif la.

TIT VI ENSTITISYON ENDEPANDAN

Chapit II - Tribinal Siperyè Kont ak Konfli Administratif
Chapit III - Komisyon Konsilyasyon an
Chapit IV - Pwoteksyon Sitwayen
Chapit V - Nan Inivèsite a - nan Akademi an - nan Kilti

CHAPIT I KONSÈY ELEKTORAL PERMANAN

ATIK 191:

Konsèy Elektoral la responsab pou òganize ak kontwole, nan yon endepandans total, tout operasyon elektoral sou tout teritwa Repiblik la jiskaske pwoklamasyon rezilta eleksyon an.

ATIK 191.1:

Li prepare tou Pwojè Lwa Elektoral ke li soumèt devan Pouvwa Egzekitif la pou swivi ki nesesè yo.

ATIK 191.2:

Li asire ke lis elektoral yo kenbe ajou.

ATIK 192:

Konsèy Elektoral la gen ladan (9) nèf manm yo chwazi nan yon lis (3) twa non chak nan Asanble Depatmantal yo pwopoze:

Pouvwa Egzekitif la chwazi 3;

3 yo chwazi pa Tribinal Kasasyon;

3 yo chwazi pa Asanble Nasyonal la. Òganizasyon yo mansyone anwo yo asire, otank posib, ke chak depatman yo reprezante.

ATIK 193:

Pou w vin manm Konsèy Elektoral Pèmanan an, ou dwe:

1) gen orijin ayisyen;

2) gen omwen 40 ane;

3) jwi dwa sivil ak politik yo epi yo pa janm te kondane nan yon santans afliktif ak trist;

4) li te resevwa egzeyat nan men jesyon yon moun si yon moun te responsab pou lajan piblik;

5) te abite nan peyi a pou omwen twa (3) ane anvan nominasyon li.

ATIK 194:

Yo nonmen manm Konsèy Elektoral Pèmanan an pou yon peryòd (9) nèf ane ki pa renouvlab. Yo inamovible.

ATIK 194.1:

Konsèy Elektoral Pèmanan an renouvlab pa tyè chak (3) twazan. Prezidan an chwazi pami manm yo.

ATIK 194.2:

Anvan yo pran fonksyon yo, manm Konsèy Elektoral Pèmanan an fè sèman sa a devan Lakou Kasasyon:

Mwen sèmante pou m respekte Konstitisyon an ak dispozisyon Lwa Elektoral la epi pou m akonpli travay mwen avèk diyite, endepandans, enpasyalite ak patriyotis ~ q.

ATIK 195:

Nan ka yon move konduit grav komèt nan egzèse fonksyon yo, manm Konsèy Elektoral Pèmanan an responsab devan Tribinal Siperyè Jistis la.

ATIK 196:

Manm Konsèy Elektoral Pèmanan an pa ka okipe okenn fonksyon piblik, ni kandida pou yon pòs elektoral pandan tout manda yo. Nan ka yon demisyon, nenpòt manm nan Konsèy la dwe tann twa (3) ane anvan yo kapab kandida pou yon pòs eli.

ATIK 197:

Konsèy Elektoral Pèmanan an responsab pou tout diskisyon ki te soulve pandan eleksyon yo oswa pou aplikasyon oswa vyolasyon lwa elektoral la, sijè a nenpòt aksyon legal yo dwe pran devan tribinal yo.

ATIK 198:

Nan ka yon pòs vid kreye pa lanmò, demisyon oswa nenpòt lòt kòz, yo pral ranplase manm nan, swiv pwosedi a etabli pa

ATIK 192 pou tan ki rete a, an konsiderasyon Pouvwa ki te deziyen manm nan pou ranplase a.

ATIK 199:

Lalwa detèmine règ òganizasyon ak fonksyonman Konsèy Elektoral Pèmanan an.

CHAPIT II TRIBINAL KONT SIPERYE AK LITIGES ADMINISTRATIF

ATIK 200:

Tribinal Siperyè Oditè ak Konfli Administratif se yon jiridiksyon finansye, administratif, endepandan ak otonòm. Li responsab pou kontwòl administratif ak jidisyè revni ak depans Leta yo, ak verifikasyon kont antrepriz Leta yo ak kont otorite lokal yo.

ATIK 200.1:

Tribinal Siperyè Kont pou Konfli Administratif yo tande diskisyon ki enplike Leta ak otorite lokal yo, Administrasyon an ak ofisyèl piblik yo, sèvis piblik yo ak sitwayen yo.

ATIK 200.2:

Desizyon li yo pa sijè a okenn kontestasyon eksepte yon kontestasyon nan Tribinal Kasasyon an.

ATIK 200.3:

Tribinal Siperyè Kont ak Konfli Administratif la gen de seksyon:

1) seksyon Kontwòl Finansye a;

2) seksyon Litij Administratif la.

ATIK 200.4:

Tribinal Siperyè Kont ak Konfli Administratif patisipe nan devlopman Bidjè a epi yo konsilte sou tout kesyon ki gen rapò ak lejislasyon sou Finans Piblik ak sou tout Pwojè Kontra, Akò ak Konvansyon ki gen nati finansye ak komèsyal kote Leta ale. Li gen dwa fè odit nan tout administrasyon piblik yo.

ATIK 200.5:

Pou w vin manm Tribinal Siperyè Oditè ak Konfli Administratif, ou dwe:

a) se ayisyen epi pa janm renonse Nasyonalite yo;

b) gen trant-senk (35) ane;

c) li te resevwa egzeyat nan men jesyon li lè li te responsab lajan piblik;

d) gen yon diplòm nan lalwa oswa yon kontab agréé oswa gen yon diplòm nan Etid siperyè nan Administrasyon Piblik, Ekonomi ak Finans Piblik;

e) gen (5) ane eksperyans nan yon administrasyon piblik oswa prive;

f) jwi dwa sivil ak politik yo.

ATIK 200.6:

Kandida pou pozisyon sa a soumèt kandidati yo dirèkteman nan Biwo Sena Repiblik la. Sena a eli dis (10) manm Tribinal la, ki pami yo deziyen Prezidan ak Vis-Prezidan yo.

ATIK 201:

Yo envesti ak yon (1) manda pou dis (10) ane epi yo inamovible.

ATIK 202:

Anvan yo pran pòs, manm Kou Siperyè Kont Kont ak Kontwòl Administratif yo prete sèman sa a devan yon Seksyon nan Lakou Kasasyon:

Mwen sèmante pou m respekte Konstitisyon an ak lwa Repiblik la, pou m ranpli fonksyon m yo avèk presizyon e. lwayote ak konduit mwen nan tout bagay ak diyite

.

ATIK 203:

Manm Tribinal Siperyè pou Kont ak Konfli Administratif yo responsab devan Tribinal Siperyè Jistis la pou move konduit grav yo komèt nan egzèse fonksyon yo.

ATIK 204:

Tribinal Siperyè Kont ak Konfli Administratif voye chak ane bay Òganizasyon Lejislatif la nan trant 930 jou apre ouvèti Premye Sesyon Lejislatif la, yon rapò konplè sou sitiyasyon finansye Peyi a ak sou efikasite depans piblik la.

ATIK 205:

Òganizasyon an nan Tribinal la mansyone pi wo a, estati a nan manm li yo, mòd operasyon li yo etabli pa lalwa.

CHAPIT III KOMISYON KONSILYASYON AN

ATIK 206:

Yo rele Komisyon Konsilyasyon an pou rezoud diskisyon ant pouvwa egzekitif la ak pouvwa lejislatif la oswa de (2) branch pouvwa lejislatif la. Li fòme jan sa a:

a) prezidan Lakou Kasasyon: Prezidan;

b) Prezidan Sena a: Vis-Prezidan;

c) Prezidan Chanm Depite a: Manm:

d) prezidan Konsèy Elektoral Pèmanan an: Manm;

e) vis-prezidan Konsèy Elektoral Pèmanan an: Manm;

f) de (2) minis Prezidan Repiblik la deziyen: Manm.

ATIK 206.1:

Se lalwa ki detèmine mòd operasyon Komisyon Konsilyasyon an.

CHAPIT IV PWOTEKSYON SITWAYEN

ATIK 207:

Yo kreye yon biwo ki rele BIWO PWOTEKSYON SITWAYEN ki gen objektif pou pwoteje tout moun kont tout fòm abi nan men Administrasyon Piblik la.

ATIK 207.1:

Se yon sitwayen ki dirije Biwo a ki gen tit PWOTEKSÈ SITWAYEN. Yo chwazi li pa konsansis ant Prezidan Repiblik la, Prezidan Sena a ak Prezidan Chanm Depite a. Li envesti ak yon manda sèt (7) ane, ki pa renouvlab.

ATIK 207.2:

Entèvansyon li sou non nenpòt moun ki pote plent se gratis, kèlkeswa jiridiksyon an.

ATIK 207.3:

Yon lwa etabli kondisyon ak règleman fonksyone Biwo Pwotektè Sitwayen an.

CHAPIT V INIVERSITE - AKADEMI - KILTI

ATIK 208:

Edikasyon siperyè gratis. Se Inivèsite Leta Ayiti ki otonòm ak Lekòl Supérieure Piblik ak Lekòl Supérieure Prive ki apwouve pa Leta.

ATIK 209:

Leta dwe finanse fonksyònman ak devlopman Inivèsite Ayiti ak lekòl siperyè piblik yo. Òganizasyon yo ak kote yo dwe konsidere nan yon pèspektiv devlopman rejyonal.

ATIK 210:

Yo dwe ankouraje kreyasyon sant rechèch.

ATIK 211:

Otorizasyon pou fonksyone inivèsite ak lekòl siperyè prive yo depann de apwobasyon teknik Konsèy Inivèsite Leta a, ak patisipasyon majorite ayisyen nan nivo kapital la ak nan fakilte a ak obligasyon pou anseye an patikilye nan lang ofisyèl peyi a.

ATIK 211.1:

Inivèsite prive oswa piblik ak lekòl siperyè bay edikasyon akademik ak pratik ki adapte ak evolisyon ak bezwen devlopman nasyonal la.

ATIK 212:

Yon Lwa òganik kontwole kreyasyon, kote ak operasyon inivèsite piblik ak prive ak lekòl siperyè nan peyi a.

ATIK 213:

Yo tabli yon Akademi ayisyen an nan lide pou tabli lang kreyòl la e pou pèmèt li devlopman syantifik ak amoni.

ATIK 213.1:

Yo ka kreye lòt akademi.

ATIK 214:

Tit Manm Akademi an se piman onorè.

ATIK 214.1:

Lwa a detèmine mòd, òganizasyon ak operasyon akademi yo.

ATIK 215:

Richès akeyolojik, istorik, kiltirèl ak folklorik Peyi a ansanm ak richès achitekti, temwen grandè pase nou, fè pati Eritaj Nasyonal la. An konsekans, moniman yo, kraze yo, sit gwo fe zam zansèt nou yo, sant ki renome kwayans Afriken nou yo ak tout vestij ki sot pase yo mete anba pwoteksyon Leta.

ATIK 216:

Lalwa detèmine kondisyon espesyal pwoteksyon sa a pou chak zòn.

TIT VII FINANS PIBLIK

ATIK 217:

Finans Repiblik la desantralize. Management i ganny asire par Minister konsernen. Egzekitif la, asiste pa yon Konsèy Entèdepatmantal, trase lwa a ki fikse pòsyon ak nati nan revni piblik ki afekte otorite lokal yo.

ATIK 218:

Pa gen okenn taks pou benefis Leta kapab etabli eksepte pa yon lwa. Pa gen okenn chaj, pa gen okenn enpozisyon, kit se depatmantal, minisipal, oswa seksyon kominal, se sèlman ak konsantman nan otorite lokal sa yo.

ATIK 219:

Pa gen okenn privilèj taks ka etabli. Pa gen okenn eksepsyon, pa gen okenn ogmantasyon, diminisyon oswa eliminasyon nan taks sèlman kapab etabli pa lalwa.

ATIK 220:

Okenn pansyon, okenn gratwite, okenn allowance, okenn sibvansyon ki trezor piblik pa kapab ganny donnen eksepte akoz en Lalwa. Pansyon Leta peye yo endis ak pri lavi.

ATIK 221:

Akimilasyon nan fonksyon piblik salè pa Eta a se fòmèlman entèdi, eksepte pou sa yo nan Edikasyon, sijè a dispozisyon espesifik.

ATIK 222:

Pwosedi ki gen rapò ak preparasyon Bidjè a ak Egzekisyon li yo detèmine pa lalwa.

ATIK 223:

Kontwòl egzekisyon Lwa sou bidjè a ak kontablite piblik la se pa Tribinal Siperyè Kont ak Kontwòl Administratif ak Biwo Bidjè a.

ATIK 224:

Polisi moneter i ganny determinen par Labank Santral ansanm avek Minister Lekonomi e Finans.

ATIK 225:

Yon Enstitisyon Piblik Otonòm ki jwi pèsonalite legal ak otonomi finansye ranpli fonksyon yo nan Bank Santral. Estati li yo detèmine pa lalwa.

ATIK 226:

Bank Santral la resevwa privilèj eksklizif pou bay, ak fòs obligatwa nan tout Teritwa Repiblik la, nòt reprezantan Inite Monetè a, lajan divizyon an, dapre tit la, pwa a, deskripsyon an, nimewo a ak travay la etabli. dapre lalwa.

ATIK 227:

Bidjè chak Ministè divize an Chapit ak Seksyon, epi yo dwe vote atik pa atik.

ATIK 227.1:

Valè yo dwe tire nan alokasyon bidjè yo pa ka depase yon douzyèm nan alokasyon an pou yon mwa bay, eksepte nan mwa desanm akòz bonis yo dwe peye bay tout Fonksyonè Sivil ak Anplwaye Piblik.

ATIK 227.2:

Se Minis Finans ki jere kont jeneral revni ak depans Repiblik dapre yon metòd kontablite lalwa etabli.

ATIK 227.3:

Kont Jeneral yo ak Bidjè ki preskri nan atik anvan an, akonpaye ak rapò nan Tribinal Siperyè Kont ak Konfli Administratif la dwe soumèt bay Chanm Lejislatif yo pa Minis Finans lan pi ta nan kenz (15) jou apre ouvèti a. Sesyon Lejislatif. Menm bagay la tou valab pou Bilan Anyèl ak operasyon Bank Santral la, ansanm ak tout lòt kont Leta Ayisyen.

ATIK 227.4:

Egzèsis administratif la kòmanse premye oktòb chak ane epi li fini sou trant (30yèm) septanm ane annapre a.

ATIK 228:

Chak ane, kò lejislatif la deside:

a) kont revni ak depans Eta a pou ane ki sot pase a oswa ane anvan yo;

b) Bidjè Jeneral Eta a ki genyen apèsi a ak pòsyon lajan yo te resevwa pou ane a pou chak Ministè.

ATIK 228.1:

Sepandan, pa gen okenn pwopozisyon, okenn amannman ka prezante nan Bidjè a pandan vòt sou li san yo pa dispozisyon ki koresponn lan pou fason ak mwayen.

ATIK 228.2:

Pa gen okenn ogmantasyon oswa rediksyon nan salè ofisyèl piblik yo eksepte pa yon modifikasyon nan Lwa ki enpòtan yo.

ATIK 229:

Chanm Lejislatif yo gendwa evite tout Travay Lejislatif yo toutotan dokiman ki endike anwo yo pa prezante yo. Yo refize egzeyat Minis lè kont yo prezante pa bay, nan tèt yo oswa ak dokiman sipò, eleman ki nesesè nan verifikasyon ak evalyasyon.

ATIK 230:

Egzamen an ak likidasyon nan kont yo nan Administrasyon Jeneral la ak nan nenpòt ki kontab nan fon piblik yo te fèt an akò ak metòd la etabli pa lalwa.

ATIK 231:

Nan ka ki Chanm Lejislatif yo, pou kèlkeswa rezon, pa adopte Bidjè a pou youn oswa plizyè Depatman Ministè a alè anvan ajounman yo, Bidjè a (yo) Depatman konsène yo rete an vigè jiskaske vòt ak adopsyon nouvo Bidjè a. .

ATIK 231.1:

Nan ka ke, akoz fot Egzekitif la, Bidjè Repiblik la pa te vote, Prezidan Repiblik la imedyatman reyini Chanm Lejislatif yo nan Seyans Ekstrawòdinè pou sèl bi vote Bidjè Leta a.

ATIK 232:

Òganizasyon, Antrepriz Otonòm ak Antite ki sibvansyone pa Trezò Piblik la an antye oswa an pati yo gouvène pa Bidjè Espesyal ak sistèm salè ak salè ki apwouve pa Pouvwa Egzekitif la.

ATIK 233:

Pou egzèse yon kontwòl serye ak pèmanan sou depans piblik, yon Komisyon Palmantè ki gen kenz (15) Manm, ki gen ladan nèf (9) Depite ak sis (6) Senatè, yo eli pa bilten an sekrè, nan kòmansman chak Sesyon Òdinè rapò sou jesyon Minis yo pou pèmèt de (2) Asanble yo bay yo egzeyat. Komisyon sa a ka nonmen espesyalis pou ede l ak kontwòl li.

TIT VIII SÈVIS SIVIL

ATIK 234:

Administrasyon Piblik Ayisyen an se enstriman Leta reyalize misyon ak objektif li. Pou asire rentabilité li, li dwe jere onètman ak efikasite.

ATIK 235:

Fonksyonè sivil ak anplwaye yo se sèlman nan sèvis Leta. Yo te anvi respekte estanda ak etik ki detèmine pa Lwa Sèvis Sivil la.

ATIK 236:

Lalwa i etablir lorganizasyon bann diferan striktir Ladministrasyon e spesifye zot kondisyon fonksyonnman.

ATIK 236.1:

Lalwa regleman Sèvis Sivil la sou baz aptitid, merit ak disiplin. Li garanti sekirite travay.

ATIK 236.2:

Sèvis Sivil se yon karyè. Okenn fonksyonè sivil pa ka anboche eksepte nan egzamen konpetisyon oswa lòt kondisyon ki preskri pa Konstitisyon an ak lalwa, ni yo pa ka revoke eksepte pou kòz espesifik lalwa detèmine. Anilasyon sa a dwe pwononse nan tout ka pa Litij Administratif.

ATIK 237:

Travayè Sivil Karyè yo pa fè pati yon sèvis piblik espesifik men nan Sèvis Sivil la ki mete yo a dispozisyon divès Enstitisyon Leta yo.

ATIK 238:

Ofisyèl lalwa endike yo gen obligasyon pou yo deklare eta byen yo nan Rejis Tribinal Sivil la nan trant (30) jou apre yo antre nan fonksyon yo. Komisyonè Gouvènman an dwe pran tout mezi li konsidere nesesè pou verifye presizyon deklarasyon an.

ATIK 239:

Ofisyèl piblik yo ak anplwaye yo ka mete tèt yo ansanm pou defann dwa yo nan kondisyon lalwa prevwa.

ATIK 240:

Fonksyon oswa Biwo Politik yo pa bay yon karyè administratif, an patikilye fonksyon Minis ak Sekretè Deta, Ofisye Biwo Pwokirè Piblik la, Delege ak Vis-Delege, Anbasadè, Sekretè Prive Prezidan Repiblik la, Manm yon Kabinè Minis, Direktè Jeneral nan yon Depatman Ministeryèl oswa Òganizasyon Otonòm, Manm Konsèy Administrasyon an.

ATIK 241:

Lwa a penalize ofans kont otorite taks yo ak anrichisman ilegal. Ofisyèl yo ki vin okouran de reyalite sa yo gen yon devwa pou rapòte yo bay Otorite Konpetan an.

ATIK 242:

Anrichisman ilegal ka etabli pa tout metòd prèv, an patikilye nan sipozisyon nan disproporsyon ki make ki genyen ant mwayen yo nan fonksyonè sivil la akeri depi li te pran biwo a ak kantite lajan ki akimile nan Salè a oswa Emoluments ke pozisyon an te gen dwa li.

ATIK 243:

Fonksyonè sivil ki koupab nan ofans yo mansyone anwo a kapab sèlman benefisye de lwa preskripsyon dezan. Peryòd limitasyon sa a sèlman kòmanse kouri soti nan sispann nan fonksyon li oswa nan kòz ki ta anpeche nenpòt pouswit.

ATIK 244:

Leta gen devwa pou evite gwo diferans nan salè nan Administrasyon Piblik la.

TIT IX

Chapit II - Anviwònman an

CHAPIT I EKONOMI - AGRIKILTI

ATIK 245:

Libète ekonomik garanti toutotan li pa nan konfli ak enterè sosyal. Leta pwoteje antrepriz prive epi li vize asire ke li devlope nan kondisyon ki nesesè pou ogmante richès nasyonal la yon fason pou asire patisipasyon pi gwo kantite moun nan benefis richès sa a.

ATIK 246:

Eta a ankouraje nan zòn riral ak iben, fòmasyon nan kowoperativ pwodiksyon, transfòmasyon nan pwodwi prensipal ak antreprenarya nan yon lide pou ankouraje akimilasyon nan Kapital Nasyonal asire pèmanans nan devlopman.

ATIK 247:

Agrikilti, sous prensipal richès nasyonal, garanti byennèt popilasyon yo ak pwogrè sosyo-ekonomik Nasyon an.

ATIK 248:

Yo kreye yon Òganizasyon Espesyal ki rele ENSTITI NASYONAL REFÒM AGRAY nan yon lide pou òganize revizyon estrikti tè yo epi mete ann aplikasyon refòm agrè nan avantaj vrè itilizatè tè a. Enstiti sa a devlope yon politik agrè ki konsantre sou optimize pwodiktivite atravè etablisman enfrastrikti ki vize pou pwoteje itilizasyon tè.

ATIK 248.1:

Lwa a detèmine sipèfisi minimòm ak maksimòm inite debaz yo nan operasyon agrikòl.

ATIK 249:

Leta gen obligasyon pou l tabli estrikti ki nesesè pou asire pwodiktivite maksimòm tè a ak maketing entèn nan manje. Yo tabli inite sipò teknik ak finansyè pou ede kiltivatè yo nan nivo chak Seksyon Kominal.

ATIK 250:

Okenn monopoli pa kapab etabli an favè Leta ak Kominote Teritoryal eksepte nan enterè eksklizif Konpayi an. Monopòl sa a pa ka transfere bay yon moun.

ATIK 251:

Enpòtasyon pwodwi agrikòl ak dérivés yo pwodwi nan kantite ase sou Teritwa Nasyonal la entèdi eksepte nan ka fòs majeure.

ATIK 252:

Leta gendwa pran an chaj operasyon konpayi kap pwodwi byen ak sèvis esansyèl pou Kominote a, pou asire kontinwite yo si yo ta menase egzistans Etablisman sa yo. Konpayi sa yo pral gwoupe nan yon sistèm jesyon entegre.

CHAPIT II ANVIWÒNMAN

ATIK 253:

Anviwònman an se anviwònman k ap viv natirèl popilasyon an, pratik ki ka deranje balans ekolojik la fòmèlman entèdi.

ATIK 254:

Leta òganize devlopman sit natirèl, asire pwoteksyon yo epi rann yo aksesib pou tout moun.

ATIK 255:

Pou pwoteje rezèv forè yo ak elaji kouvèti plant, Eta a ankouraje devlopman nan fòm pwòp nan enèji: solè, van ak lòt.

ATIK 256:

Nan kad pwoteksyon Anviwònman ak Edikasyon Piblik, Leta gen obligasyon pou l kreye epi kenbe jaden botanik ak zoolojik nan sèten pwen nan Teritwa a.

ATIK 257:

Lwa a detèmine kondisyon yo pou pwoteksyon fon ak flora. Li pini delenkan yo.

ATIK 258:

Pèsonn pa gen dwa mete nan peyi a dechè oswa rezidi ki soti nan sous etranje nenpòt ki nati.

TIT X FANMI AN

ATIK 259:

Leta pwoteje Fanmi an, baz fondamantal Sosyete a.

ATIK 260:

Li dwe pwoteksyon egal pou tout Fanmi yo, kit yo konstitye nan lyen maryaj yo oswa ou pa. Li dwe bay èd ak asistans nan matènite, anfans ak vyeyès.

ATIK 261:

Lalwa bay tout timoun pwoteksyon. Chak timoun gen dwa jwenn lanmou, afeksyon, konpreyansyon ak swen moral ak materyèl papa l ak manman l.

ATIK 262:

Yon Kòd Fanmi dwe devlope pou asire pwoteksyon ak respè dwa fanmi yo epi defini fòm rechèch patènite yo. Tribinal yo ak lòt Òganizasyon Leta ki responsab pwoteksyon dwa sa yo dwe aksesib gratis nan nivo pi piti Kominote Teritoryal la.

TIT XI FÒS PUBLIK

Chapit I: Fòs Ame
Chapit II: Fòs Lapolis

ATIK 263:

Fòs Piblik la konsiste de de (2) kò diferan:
a) Fòs Lame Ayiti;
b) Fòs Lapolis la.

ATIK 263.1:

Pa gen lòt Kò Ame ki kapab egziste sou Teritwa Nasyonal la.

ATIK 263.2:

Chak Manm Fòs Piblik la pran, lè enskripsyon an, sèman fidelite ak respè pou Konstitisyon an ak drapo a.

CHAPIT I FÒZ LAME

ATIK 264:

Fòs Lame yo enkli Fòs Tè, Lanmè, Air ak Sèvis Teknik. Fòs Lame Ayiti yo etabli pou garanti sekirite ak entegrite Teritwa Repiblik la.

ATIK 264.1:

Fòs Lame yo se yon Ofisye Jeneral ki kòmande kòmandan an Chèf Fòs Lame Ayiti yo.

ATIK 264.2:

Kòmandan an chèf Fòs Lame yo, dapre Konstitisyon an, yo chwazi pami Ofisye Jeneral yo nan sèvis aktif.

ATIK 264.3:

Manda li a fikse nan twa (3) ane. Li renouvlab.

ATIK 265:

Fòs Lame yo apolitik. Manm yo pa ka fè pati yon gwoup politik oswa yon pati e yo dwe obsève netralite ki pi strik.

ATIK 265.1:

Manm Fòs Lame yo egzèse dwa yo pou yo vote dapre Konstitisyon an.

ATIK 266:

Fòs Lame yo gen responsablite sa yo:

a) Defann Peyi a nan ka lagè;

b) Pwoteje Peyi a kont menas deyò;

c) Asire siveyans fwontyè tè, maritim ak lè;

d) Bay yon koutmen, sou demann rezone nan men Egzekitif la, nan ka Lapolis la pa ka reponn nan travay li;

e) Ede nasyon an nan ka yon katastwòf natirèl;

f) Anplis pwòp responsablite pa yo, Fòs Lame yo ka bay travay devlopman.

ATIK 267:

Pèsonèl militè nan sèvis aktif pa ka nonmen nan okenn Fonksyon Piblik, eksepte sou yon baz tanporè pou egzèse yon espesyalite.

ATIK 267.1:

Nenpòt sòlda ki an sèvis aktif, pou li kapab kandida pou yon pòs elektoral, dwe jwenn liberasyon li oswa pran retrèt li yon (1) ane anvan piblikasyon Dekrè Elektoral la.

ATIK 267.2:

Karyè militè a se yon pwofesyon. Li yerarchize. Kondisyon angajman, ran, pwomosyon, revokasyon, retrèt, se regleman Fòs Lame Ayiti yo detèmine.

ATIK 267.3:

Sòlda a responsab sèlman devan yon Tribinal Militè pou deli ak krim komèt pandan lagè oswa pou ofans ki gen rapò ak disiplin militè. Li pa kapab sijè a okenn revokasyon, revokasyon, refòm oswa retrèt bonè san konsantman li. Si yo pa bay konsantman, pati ki enterese a ka fè apèl devan Tribinal Konpetan an.

ATIK 267.4:

Sòlda a kenbe pandan tout lavi li dènye ran ki te jwenn nan Fòs Lame ann Ayiti. Li ka sèlman prive de li pa yon desizyon nan Tribinal la konpetan ki te vin legalman obligatwa.

ATIK 267.5:

Eta a dwe bay pèsonèl militè tout klas benefis ki garanti totalman sekirite materyèl yo.

ATIK 268:

Nan kad yon Sèvis Sivik Nasyonal Mixte obligatwa, Konstitisyon an prevwa nan atik 52-3, Fòs Lame yo patisipe nan òganizasyon ak sipèvizyon sèvis sa a. Sèvis militè obligatwa pou tout Ayisyen ki gen omwen dizwit (18) an. Lwa a etabli metòd rekritman, dire ak règ fonksyonman sèvis sa yo.

ATIK 268.1:

Chak sitwayen gen dwa pou yo defann tèt yo ame, nan limit lakay li, men li pa gen dwa pou yo pote zam san otorizasyon eksprime ak rezone chèf lapolis la.

ATIK 268.2:

Yo dwe deklare posesyon yon zam afe bay Lapolis.

ATIK 268.3:

Fòs Lame yo gen yon monopoli sou fabrikasyon, enpòte, ekspòtasyon, itilizasyon ak posesyon zam lagè ak minisyon yo, ansanm ak materyèl lagè. CHAPIT II FÒS LAPOLIS

ATIK 269:

Lapolis se yon Kò Ame. Operasyon li tonbe anba Ministè Jistis la.

ATIK 269.1:

Li kreye pou garanti lòd piblik ak pwoteksyon lavi ak pwopriyete sitwayen yo. Òganizasyon li yo ak mòd operasyon yo reglemante pa lalwa.

ATIK 270:

Yo nonmen kòmandan an chèf fòs polis la, dapre Konstitisyon an, pou yon manda renouvlab de twa (3) ane.

ATIK 271:

Yo kreye yon (1) Akademi ak yon (1) Lekòl Lapolis, òganizasyon ak fonksyonman lalwa etabli.

ATIK 272:

Seksyon espesyalize ki gen ladan Administrasyon Prizon, Depatman Ponpye, Depatman Trafik, Lapolis Road, Envestigasyon Kriminèl, Depatman Nakotik ak Kontrebann se Lalwa ki gouvène Òganizasyon, Operasyon ak Lokal Lapolis.

ATIK 273:

Lapolis, kòm oksilyè Jistis, chèche enfraksyon, deli ak krim ki fèt nan lide pou dekouvri ak arete moun ki komèt yo.

ATIK 274:

Ajan Fòs Piblik yo nan egzèse fonksyon yo gen responsablite sivil ak kriminèl nan fòm ak kondisyon ki konstitisyon an ak Lalwa prevwa.

TIT XII DISPOSITIONS JENERAL

ATIK 275:

Yo pral obsève chomaj nan Administrasyon Piblik ak Prive ak Komès nan okazyon Jou Ferye Nasyonal ak Jou Ferye Legal.

ATIK 275.1:

Jou ferye nasyonal yo se:

1) Jounen Endepandans Nasyonal 1ye janvye;

2) Jounen Zansèt yo 2 janvye;

3) Jounen Agrikilti ak Travay nan Jou Me;

4) Jounen Drapo ak Inivèsite le 18 me;

5) Komemorasyon Batay Vertières JOU FÒS LAME, 18 Novanm.

ATIK 275.2:

Jou Ferye Legal yo detèmine pa lalwa.

ATIK 276:

Lasanble Nasyonal pa kapab ratifye okenn Trete, Konvansyon oubyen Akor Enternasyonal ki annan bann clause ki kontrer sa Konstitisyon.

ATIK 276.1:

Ratifikasyon Trete, Konvansyon ak Akò Entènasyonal yo bay sou fòm Dekrè.

ATIK 276.2:

Trete oswa Akò Entènasyonal, yon fwa yo sanksyone epi ratifye nan fòm Konstitisyon an prevwa, fè pati Lejislasyon Peyi a epi yo anile tout Lwa ki kontrè ak yo.

ATIK 277:

Leta Ayisyen kapab entegre yon Kominote Ekonomik Leta nan mezi Akò Asosyasyon an estimile devlopman ekonomik ak sosyal Repiblik Ayiti epi li pa genyen okenn kloz ki kontrè ak Konstitisyon sa a.

ATIK 278:

Pa gen okenn kote oswa yon pati nan Teritwa a dwe deklare anba syèj eksepte nan ka ta gen lagè sivil oswa envazyon pa yon fòs etranje.

ATIK 278.1:

Akt Prezidan Repiblik la deklare eta syèj dwe kontre siyen Premye Minis la, pa tout Minis yo e imedyatman konvoke Asanble Nasyonal ki rele pou deside sou ki bon mezi a.

ATIK 278.2:

Asanble Nasyonal deside, ak Pouvwa Egzekitif la, Garanti Konstitisyonèl yo ki ka sispann nan pati nan Teritwa a mete an sènen.

ATIK 278.3:

Eta syèj la vin anile si li pa renouvle chak kenz (15) jou apre li antre an vigè pa vòt Asanble Nasyonal la.

ATIK 278.4:

Asanble Nasyonal la chita pou dire eta syèj la.

ATIK 279:

Trant (30) jou apre eleksyon li, Prezidan Repiblik la dwe depoze nan rejis Tribinal Premye Enstans ki nan domisil li a, envantè notarye tout byen li, mobil kou immobilier, menm bagay la ap aplike nan fen li. manda.

ATIK 279.1:

Premye Minis la, Minis ak Sekretè Deta yo oblije menm obligasyon sa a nan trant (30) jou apre enstalasyon yo ak depati yo nan fonksyon yo.

ATIK 280:

Pa gen okenn depans, pa gen okenn konpansasyon jeneralman nenpòt kalite manm yo akòde nan Gran Kò Eta a pou travay espesyal yo asiyen yo.

ATIK 281:

Pandan konsiltasyon nasyonal yo, Eta a kouvri pwopòsyonèlman yon kantite vòt yo jwenn ak yon pati nan depans yo fè pandan kanpay elektoral yo.

ATIK 281.1:

Se sèlman pati ki te jwenn dis pousan (10%) nan vòt yo jete nan nivo nasyonal la ak yon etaj vòt depatmantal nan senk pousan (5%) ki kalifye pou enstalasyon sa yo.

TIT XIII AMANDMAN POU KONSTITISYON AN

ATIK 282:

Pouvwa Lejislatif la, sou pwopozisyon youn nan de (2) Chanm yo oswa Pouvwa Egzekitif la, gen dwa deklare gen rezon pou amande Konstitisyon an, ak rezon ki bay sipò.

ATIK 282.1:

Deklarasyon sa a dwe gen sipò de (2/3) nan chak nan de (2) Chanm yo. Li kapab fèt sèlman pandan dènye Sesyon Òdinè yon Lejislati a epi li pibliye imedyatman sou tout Teritwa a.

ATIK 283:

Nan premye Sesyon nan Lejislati ki vin apre a, Chanm yo reyini nan Asanble Nasyonal la epi yo deside sou amannman ki pwopoze a.

ATIK 284:

Asanble Nasyonal la pa kapab chita oswa delibere sou amannman an si omwen de (2/3) tyè manm yo nan chak nan de (2) chanm yo prezan.

ATIK 284.1:

Okenn desizyon Asanble Nasyonal pa kapab adopte eksepte pa yon majorite de tyè (2/3) nan vòt yo.

ATIK 284.2:

Amannman ki kapab lakòz a kapab sèlman antre nan fòs apre enstalasyon pwochen prezidan eli a. Nan okenn ka Prezidan an anba ki gouvènman amannman an te fèt la ka benefisye de benefis ki soti nan li.

ATIK 284.3:

Nenpòt Konsiltasyon Popilè ki gen tandans modifye Konstitisyon an pa mwayen Referandòm yo entèdi fòmèlman.

ATIK 284.4:

Okenn amannman nan Konstitisyon an pa dwe mine karaktè demokratik ak repibliken Leta.

TIT XIV DISPOSITIONS TRANZIZYONÈL

ATIK 285:

Konsèy Nasyonal Gouvènman an rete e li rete an fonksyon jiska 7 fevriye 1988, dat inogirasyon Prezidan Repiblik la te eli anba Konstitisyon aktyèl la dapre Kalandriye Elektoral la.

ATIK 285.1:

Konsèy Nasyonal Gouvènman an gen otorizasyon pou l pran nan Konsèy Minis yo, daprè Konstitisyon an, dekrè ki gen fòs lalwa jiskaske depite ak Senatè eli yo anba otorite Konstitisyon sa a antre an fonksyon.

ATIK 286:

Nenpòt ayisyen ki te adopte yon nasyonalite etranje pandan vennnèf (29) ane anvan 7 fevriye 1986 la kapab, pa yon deklarasyon ki te fè nan Ministè Jistis la nan de (2) zan apati de piblikasyon Konstitisyon an, rekipere nasyonalite ayisyen an ak benefis ki genyen yo, an akò ak Lalwa.

ATIK 287:

Lè nou konsidere sitiyasyon Ayisyen ki ekspatriye volontèman oswa envolontèman, peryòd rezidans ki prevwa nan Konstitisyon sa a redwi a yon ane pou pwochen eleksyon yo.

ATIK 288:

Nan okazyon pwochen Konsiltasyon Elektoral la, manda twa (3) Senatè ki te eli pou chak Depatman yo pral etabli jan sa a:

a) Senatè ki te jwenn pi gwo kantite vòt la ap benefisye yon (1) manda pou sis (6) ane;

b) Senatè ki vin an dezyèm plas an parapò ak kantite vòt yo, ap envesti ak yon (1) manda pou kat (4) ane;

c) Yo pral eli twazyèm Senatè a pou de (2) zan. Apre sa, chak Senatè eli yo pral envesti ak yon (1) manda pou sis (6) ane.

ATIK 289:

Atandan etablisman Konsèy Elektoral Pèmanan an prevwa nan Konstitisyon sa a, Konsèy Elektoral Pwovizwa a ki gen nèf (9) Manb, ki responsab egzekisyon ak devlopman Lwa Elektoral la pou gouvène pwochen eleksyon yo e ki deziyen kòm sa ki annapre yo:

1) Youn nan Egzekitif la, pa yon fonksyonè sivil;

2) Youn pa Konferans Episkopal la;

3) Youn pa Konsèy Konsiltatif la;

5) Youn pa òganizasyon Defans Dwa Moun ki pa patisipe nan konpetisyon elektoral;

6) Youn nan Konsèy Inivèsite a;

7) Youn pa Asosyasyon Jounalis yo;

8) Youn pa Kil Refòme yo;

9) Youn nan Konsèy Nasyonal Koperativ yo.

ATIK 289.1:

Nan kenz jou ki vini apre ratifikasyon Konstitisyon sa a, Òganizasyon yo oswa Òganizasyon konsène yo dwe voye Egzekitif la non reprezantan yo.

ATIK 289.2:

Nan ka abstansyon pa yon kò oswa òganizasyon ki endike anwo a, Egzekitif la ranpli pòs vid la (yo).

ATIK 289.3:

Misyon Konsèy Elektoral Pwovizwa sa a fini lè Prezidan eli a pran pòs.

ATIK 290:

Manm Premye Konsèy Elektoral Pèmanan an deside nan tiraj osò pou manda nèf (9), sis (6) ak twa (3) ane, ki prevwa pou renouvèlman Konsèy la pa tyè (1/3).

ATIK 291:

Yo pa ka kandida pou okenn fonksyon piblik pandan dis (10) ane ki vini apre piblikasyon Konstitisyon sa a san prejije aksyon kriminèl oswa konpansasyon sivil:

a) Nenpòt moun ki te konnen se te, grasa eksè zèl li, youn nan achitèk diktati a ak antretyen li pandan vennnèf (29) dènye ane yo;

b) Nenpòt kontab nan fon piblik pandan ane yo nan diktati a sou moun ki gen yon sipozisyon anrichisman ilegal;

c) Nenpòt moun denonse pa rèl piblik paske li te pratike tòti sou prizonye politik, pandan arestasyon ak envestigasyon oswa paske li te komèt asasina politik.

ATIK 292:

Konsèy Elektoral Pwovizwa ki responsab pou resevwa soumisyon kandidati yo asire ke dispozisyon sa a se aplikasyon strik.

ATIK 293:

Tout dekrè èkspropriyasyon nan byen imobilye nan zòn iben ak riral nan Repiblik de (2) dènye Gouvènman ayisyen an nan benefis Leta a oswa konpayi an fòmasyon yo anile si objektif pou yo te pran, n pa te egzekite. nan dis (10) dènye ane yo.

ATIK 293.1:

Nenpòt moun ki viktim konfiskasyon pwopriyete oswa depotesyon abitrè pou rezon politik, pandan peryòd ki soti 22 oktòb 1957 rive 7 fevriye 1986, kapab rekipere byen yo devan tribinal konpetan an. Nan ka sa a, pwosedi a se osi vit ke pou zafè ijan ak desizyon an se sèlman sijè a apèl nan Tribinal Siprèm lan.

ATIK 294:

Kondanasyon yo nan santans afliktif ak trist pou rezon politik soti nan 1957 a 1986 pa kreye okenn antrav nan egzèsis Dwa Sivil ak Politik.

ATIK 295:

Nan sis (6) mwa ki vini apre premye Prezidan ki te eli anba Konstitisyon 1987 la antre an fonksyon, Pouvwa Egzekitif la gen otorizasyon pou fè nenpòt refòm ki konsidere nesesè nan Administrasyon Piblik la an jeneral ak nan Lajistis.

TIT XV DISPOSITIONS FINAL

ATIK 296:

Tout Kòd Lwa oswa Manyèl Jistis, tout Dekrè-Lwa ak tout Dekrè ak Lòd ki an vigè kounye a yo kenbe nan tout zafè ki pa kontrè ak Konstitisyon sa a.

ATIK 297:

Tout Lwa, tout Dekrè-Lwa, tout Dekrè ki abitrèman mete restriksyon sou dwa ak libète fondamantal sitwayen yo, an patikilye:

a) Dekrè Lwa 5 septanm 1935 sou kwayans sipèstisye;

b) Lwa 2 out 1977 ki tabli Tribinal Sekirite Leta a;

c) Lwa 28 jiyè 1975 ki soumèt tè vale Latibonit la nan yon estati eksepsyonèl;

d) Lwa 29 avril 1969 ki kondane nenpòt doktrin enpòtasyon; Yo e yo rete aboli.

ATIK 298:

Konstitisyon sa a dwe pibliye nan de semèn apre ratifikasyon li pa referandòm. Li antre nan fòs lè li pibliye nan AU MONITEUR, Jounal Ofisyèl Repiblik la. Bay nan Palè Lejislatif la, nan Pòtoprens, chèz Asanble Nasyonal Konstitiyan an, nan dat 10 mas 1987, 184e ane Endepandans lan.

Pataje
Konsènan otè a
MARK DAVSON FINANCIAL LOAN FIRM

Mi nombre es Oscar Marti y soy de Perú. Quiero compartir esta buena noticia con la gente de Perú: cómo conseguí un préstamo de 500.000 dólares de la empresa MARK DAVSON FINANCIAL LOAN FIRM para iniciar mi proyecto minero.
Estoy compartiendo esta buena noticia con la gente de Perú, porque sé que mucha gente está buscando una empresa de préstamos legítima para obtener un préstamo.
Si está buscando algún tipo de préstamo, le aconsejo que se ponga en contacto con la oficina de MARK DAVSON FINANCIAL LOAN FIRM por correo electrónico: markdavsonfinancialloanfirm@gmail.com
Esta empresa es una empresa de préstamos confiable y legítima.
Soy uno de los testigos de esta empresa de préstamos por sus buenos servicios a las personas.
Correo electrónico: markdavsonfinancialloanfirm@gmail.com
Correo electrónico: markdavsonfinancialloanservice@gmail.com
Correo electrónico: markdavsonloanfirm@hotmail.com
WhatsApp: +447300935913
https://markdavsonfinancialloanfirm.com/

02 Fevriye 2025 | 04:32:33 AM
MARK DAVSON FINANCIAL LOAN FIRM

Atención:

¿Está buscando una EMPRESA DE PRÉSTAMOS FINANCIEROS REAL que le otorgue un préstamo entre 50 000 y 50 000 000 de euros (para un préstamo comercial o empresarial, un préstamo personal, un préstamo hipotecario, un préstamo para automóviles, un préstamo de consolidación de deudas, un préstamo de capital de riesgo, un préstamo para atención médica, etc.)?
¿O le han negado un préstamo de un banco o una institución financiera por una razón u otra?
Solicite ahora y obtenga un préstamo financiero real procesado y aprobado en 3 días.
MARK DAVSON FINANCIAL LOAN FIRM, somos un "Prestamista acreditado internacionalmente" que otorga PRÉSTAMOS FINANCIEROS REALES a personas y empresas a una tasa de interés baja del 2 % con su documento de identidad válido o el pasaporte internacional de su país para verificación.
El reembolso de nuestro préstamo comienza 1 (un) año después de haber recibido su préstamo, y la duración del reembolso varía entre 3 y 35 años.
Nuestra empresa también necesita una persona que pueda ser nuestro representante en su país.

PARA UNA RESPUESTA INMEDIATA Y EL PROCESAMIENTO DE SU SOLICITUD DE PRÉSTAMO EN DOS DÍAS LABORABLES,
Contáctenos directamente a través de este correo electrónico: markdavsonfinancialloanfirm@gmail.com

Contáctenos con la siguiente información:

Nombre completo:____________________________
Monto necesario como préstamo:________________
Duración del préstamo:_________________________
Propósito del préstamo:______________________
Fecha de nacimiento:___________________________
Género:_______________________________
Estado civil:__________________________
Dirección de contacto:_______________________
Ciudad/Código postal:__________________________
País:_______________________________
Ocupación:____________________________
Teléfono móvil:__________________________

Envíe su solicitud de respuesta inmediata a: markdavsonfinancialloanfirm@gmail.com

Gracias
C.E.O. Rev. Mark Davson
MARK DAVSON FINANCIAL LOAN FIRM
Reino Unido, Inglaterra (RU)
Correo electrónico: markdavsonfinancialloanfirm@gmail.com
Correo electrónico: markdavsonfinancialloanservice@gmail.com
Correo electrónico: markdavsonloanfirm@hotmail.com
WhatsApp: +447300935913
WhatsApp: +447405992232
https://markdavsonfinancialloanfirm.com/

02 Fevriye 2025 | 05:13:38 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti: Dekouvri maji kaskad Pichon nan Belle-Anse: Yon trezò natirèl pou eksplore

Sitiye nan kè sidès Ayiti, Pichon Waterfall parèt kòm yon bèl pyè koute chè natirèl, bay yon eksperyans mayifik pou vizitè k ap chèche avanti ak bote natirèl. Nich nan vejetasyon abondan nan rejyon Belle-Anse, kaskad majeste sa a sezi ak wotè enpoze li yo ak dlo kristal klè li yo ki kaskad desann wòch yo ak favè. Pichon kaskad la se pi plis pase jis yon mèvèy natirèl; li se yon kote ki antrape nan istwa ak lejand, kaptivan vizitè yo ak anbyans mistik li yo. Dapre tradisyon lokal yo, li ta yon kote rasanbleman pou kominote endijèn yo, temwaye richès kiltirèl rejyon an. Pou amater deyò ak vwayajè kap chèche avanti, Pichon Waterfall ofri yon myriad nan aktivite enteresan. Vwayaje panoramique nan forè ki antoure a mennen nan pwen de vi espektakilè nan kaskad dlo a, ki ofri opòtinite inoubliyab pou pran foto sansasyonèl. Anplis de sa, vwayajè yo ka rafrechi tèt yo nan dlo kristal klè nan kaskad dlo a, kite tèt yo dwe anvlope pa fraîcheur la revitalize nan lanati. Plis avantur yo ka menm riske naje nan pisin natirèl yo ki te fòme pa kaskad dlo a, kreye souvni ki dire lontan nan vizit yo nan Belle-Anse. Kòm yon destinasyon touris émergente, Pichon Waterfall ofri tou yon opòtinite inik pou fè eksperyans kilti lokal yo ak sipòte kominote ki antoure yo. Vizitè yo ka eksplore vilaj pitorèsk ki tou pre yo, dekouvri atizana lokal yo epi goute bon gou cuisine tradisyonèl ayisyen an. Kit ou se yon fanatik lanati, yon renmen avanti oswa tou senpleman nan rechèch nan trankilite ak bote, kaskad dlo Pichon nan Belle-Anse envite ou plonje tèt ou nan yon mond nan mèvèy natirèl ak dekouvèt inoubliyab. Vin dekouvri trezò kache sa a epi kite tèt ou sedui pa maji kaskad Pichon an, yon eksperyans inoubliyab nan kè Ayiti.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: resorts bò lanmè

Ayiti, souvan rekonèt pou istwa rich li, kilti pwosede ki vibwan ak peyizaj montay, se tou beni ak yon litoral sansasyonèl liy ak plaj pitorèsk. Resort plaj ayisyen yo ofri yon eksperyans inik kote sab blan rankontre dlo kristal klè nan Lanmè Karayib la. Destinasyon plaj sa yo ap parèt kòm bèl pyè koute chè, pare pou vwayajè ki grangou pou solèy ak avanti dekouvri. Yon Istwa Rich ak Kiltirèl Estasyon Ayiti yo pa sèlman ofri peyizaj mayifik; yo tou antre nan istwa ak kilti rich. Vizitè yo ka eksplore sit istorik tankou Citadelle Laferrière, yon gwo fò ki te bati nan kòmansman 19yèm syèk la, oswa Palais Sans-Souci, yon ansyen rezidans wayal ki date depi nan epòk kolonyal la. Anplis de sa, mizik ayisyen, dans ak cuisine pote yon touche vivan ak kolore nan eksperyans lanmè a, bay vizitè yo yon insight natif natal nan kilti lokal yo. Plaj ki nan Syèl la Plaj Ayiti yo se kèk nan pi bèl nan Karayib la, ki ofri mil sab blan primitif entoure pa dlo turkwaz briyan. Destinasyon tankou Jacmel, Labadee ak Île-à-Vache ofri retrè trankil kote vizitè yo ka detann nan solèy twopikal la oswa apresye yon pakèt aktivite dlo, tankou plonje, navige ak bato. Kit ou ap chèche eksitasyon oswa trankilite, plaj Ayiti yo ofri yon bagay pou tout moun. Yon Ekotouris Emerging Ayiti ap vin tounen yon destinasyon popilè tou pou moun ki renmen ekotouris. Avèk divèsite biyolojik inik li yo ak peyizaj intact, peyi a ofri opòtinite inik pou obsèvasyon zwazo, randone nan forè ak dekouvri sit natirèl espektakilè tankou kaskad dlo Saut-d’Eau ak twou wòch. Vwayajè ki gen konsyans anviwònman an pral jwenn ann Ayiti yon balans pafè ant avanti ak konsèvasyon lanati. Resorts Ayiti yo ofri pi plis pase plaj espektakilè. Yo ofri imèsyon nan yon kilti vibran, istwa kaptivan ak lanati konsève. Lè yo chwazi vizite Ayiti, vwayajè yo gen opòtinite pou yo dekouvri yon bijou nan Karayib la, pandan y ap kontribye nan devlopman ekonomik ak byennèt peyi ekstraòdinè sa a.

Bassin Bleu nan Jakmèl: Retrèt natirèl nan Sidès Ayiti

Nan vil pitorèsk bò lanmè Jakmèl, nan sidès Ayiti, Bassin Bleu se yon vrè refij trankilite nan kè lanati. Dlo ble kristal klè li yo ak fòmasyon wòch enpoze fè li yon sit bèl bagay mayifik, atire vwayajè atravè mond lan pou chèche chape ak dekouvèt. Dlo turkwaz briyan nan Bassin Bleu ofri yon resepsyon pou je yo, envite vizitè yo detann ak revitalize nan anviwònman idilik sa a. Kit naje nan dlo entérésan li yo oswa lounging sou bank vèt Fertile li yo, oasis natirèl sa a bay yon chape akeyi soti nan ajitasyon ak ajitasyon nan lavi chak jou. Antoure pa vejetasyon twopikal Fertile, Bassin Bleu se lakay yo nan divèsite biyolojik eksepsyonèl, ak yon foul moun nan plant inik ak bèt yo dekouvri. Amater randone yo ka s’aventure sou santye sinuye ki sinuye nan forè ki antoure a, ki ofri opinyon espektakilè sou jaden flè primitif sa a. Kòm yon destinasyon touris, Bassin Bleu ofri tou opòtinite devlopman ekonomik pou kominote lokal yo. Lè li ankouraje touris dirab, li kontribye nan kreyasyon travay, devlopman enfrastrikti, ak pwomosyon kilti lokal yo. Anplis, nan ogmante konsyantizasyon nan mitan vizitè yo sou enpòtans ki genyen nan prezève anviwònman natirèl frajil sa a, touris jwe yon wòl esansyèl nan konsèvasyon alontèm li. Bassin Bleu nan Jakmèl se pi plis pase yon atraksyon touris: li se yon vre trezò natirèl yo dwe konsève ak apresye. Avèk bote natirèl sansasyonèl li yo, divèsite biyolojik remakab, ak opòtinite devlopman dirab, kote majik sa a ofri yon eksperyans natif natal pou vwayajè k ap chèche moman trankilite nan kè lanati.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.